početkom godine - U FNRJ uveden novi privredni sistem, "stopa fondova i akumulacije" - ukinuto direktno i sveobuhvatno planiranje[1]. Preispituje se politika kolektivizacije (ali seljaci su preopterećeni porezima - New York Times 13. 2.).
10. 1. - Brod SS Flying Enterprise potonuo nakon 13 dana borbe na zapadnom prilazu La Manšu.
11. 1. - Vojo Srzentić, supruga Dragica i spisateljica Milka Žicina osuđeni u vezi s Informbiroom.
13. 1. - Počinju "crne godine" u Francuskom protektoratu u Tunisu: stiže rezident Jean de Hauteclocque, zahteva smenu vlade. Kasnije tokom meseca dolazi do hapšenja i sukoba sa ljudskim žrtvama.
januar - Jugoslovenska vlada procenjuje da će tokom godine biti potrebno 269 miliona dolara strane pomoći za trgovinski deficit i program kapitalnih investicija[3] (tri zapadne sile daju 120 miliona do 30. juna[3]).
januar - U NR Kini se na Kampanju tri anti nadovezuje Kampanja pet anti: uz rasipanje, korupciju i birokratiju, sada i protiv podmićivanja, krađe državne imovine, izbegavanja poreza, varanja na državnim ugovorima i krađe državne ekonomske informacije - na meti je kapitalistička klasa.
20. 1. - Anton Vovk, administrator ljubljanske dijeceze, poliven benzinom i zapaljen u Novom Mestu (teško povređen, Vatikan protestuje 30-tog).
20. 1. - Edgar Faure je francuski premijer nakon Renéa Plevena, samo do marta.
ca. 21. 1. - U Jugoslaviji trojica osuđena na smrt, 20 na robiju za "antidržavne aktivnosti". (NYT)
25. 1. - Nakon što je egipatska policijska kasarna u Ismailiji odbila naređenje da preda oružje i povuče se iz kanalske zone, Britanci je zauzimaju nakon borbe u kojoj gine 50 Egipćana (egipatski policajci su juče pomagali gerilcima koji su napali Britance).
26. 1. - Uhapšeno 46 osoba u Zagrebu koji su izvikivali nacionalističke parole nakon polufinala kupa Maršala Tita (petorica kasnije osuđeni na zatvorske kazne)[4].
26. 1. - Kairski požar ili Crna subota: reakcija na jučerašnji događaj u Ismailiji, neredi u kojima je opljačkano i zapaljeno oko 750 zgrada - ovo se smatra početkom kraja egipatske monarhije.
9. 2. - Prva pošiljka američkih vojnih aviona FNRJ u Puli[5].
ca. 9. 2. - U Beogradu su promenjeni nazivi nekih ulica u vezi sa SSSR i istočnim državama. (NYT)
ca. 9. 2. - Kampanja protiv rimokatoličke hijerarhije u Sloveniji, kao i muslimanske u Bosni i dr. - traži se razlika između "političkog klerikalizma" i religije. (NYT)
13 - 15. 2. - Rekordnih 146cm snega u Ljubljani, u Ratečama 240, muškarci od 19 do 30 mobilisani za čišćenje.
14. 2. - "Svetovalentinski masakr" na Gvadalupi: snage reda ubile četvoricu štrajkača.
februar - U Jugoslaviji čistka "politički nepouzdanih" predavača u školama i ključnog osoblja u trgovini i industriji[3]. Partija opet naglašava klasnu borbu da se ne bi izgubio revolucionarni duh. (NYT)
februar - Završila se erupcija novog vulkana Parícutin u Meksiku - za devet godina je nastala kupa visine 424 metra, stradale su dve varoši.
21. 2. - U Dhaki, Istočni Pakistan, ubijena 4 studenta-demonstranta - dolazi do širokih protesta koji će dovesti do priznanja bengalskog jezika (danas UN-ov Dan maternjeg jezika).
21. 2. - Nakon četiri meseca završeni prvi parlamentarni izbori u Indiji od nezavisnosti: NehruovIndijski nacionalni kongres dobija 364 od 489 mandata.
21. 2. - U UK više nije obavezno nositi ličnu kartu/osobnu iskaznicu (uvedene 1939).
ca. 22. 2. - U Vojvodini će biti nacionalizovano 40.000 individualnih imanja. (NYT)
25. 2. - Završena Lisabonska konferencija NATO: odobren projekt Evropske obrambene zajednice, sjedište NATO će biti u Parizu (do 1966).
25. 2. - Prvi indokineski rat: završava se Bitka kod Hòa Bình - mada su Francuzi naneli velike gubitke Viet Minhu, odlučuju da napuste Hòa Bình, 76km od Hanoja, gde je bilo vezano previše vojnika.
29. 2. - SAD, UK i Francuska će dati još 45 miliona pomoći FNRJ, nakon Trumanovog poziva. (NYT)
Mart/Ožujak
1. 3. - Nikos Belojanis, član zabranjene KP Grčke, i još sedmorica osuđeni na smrt u Atini - Belojanis i još trojica streljani pred kraj meseca, uprkos protesta iz celog sveta.
10. 3. - Fulgencio Batista izvodi vojni udar na Kubi, pošto je imao slabe šanse na izborima zakazanim za jun - ostaje do revolucije u novogodišnjoj noći 1958/59.
10. 3. - Staljinova nota: SSSR predlaže ujedinjenu, neutralnu i naoružanu Nemačku - zapadne sile 25. 3. odbijaju jer smatraju da bi zapravo bila pod sovjetskom kontrolom, traže slobodne izbore pod nadzorom UN.
14. 3. - Jedan Seaboard & Western-ov DC-4 prvi je američki komercijalni let od rata koji je stigao u Jugoslaviju.
mart - Uhapšeno 17 studenata-informbirovaca sa Novinarske i diplomatske visoke škole u Beogradu (među kojima i Jug Grizelj) - u julu odlučeno da škola bude ukinuta.[8]
mart - Prolazni skandal sa nagom Marilyn Monroe na kalendaru. Ove godine se pojavila u pet filmova, uključujući Monkey Business.
mart? - Šest rumunskih letača prebeglo u Jugoslaviju, dobili azil u julu.
16. 3. - Tropski ciklon Denise: u mestu Cilaos, Reunion, palo rekordnih 1870mm kiše za 24 sata.
16. 3. - Osnovano Nordijsko vijeće - Švedska, Danska, Norveška, Island, od 1955. Finska.
22. 3. - Proitalijanski neredi u Trstu, demonstracije i u Rimu ovih dana za povratak teritorije. Narednih dana okupljanja studenata u Ljubljani i Beogradu.
24. 3. - Prvi generalni sekretar NATO je Hastings Ismay (do 1957).
26. 3. - Francuski rezident hapsi tuniskog premijera i nekoliko ministara.
29. 3. - Predsednik Truman odustaje od kandidacije za treći mandat.
31. 3. - Alan Turing se izjašnjava krivim za gross indecency: umesto zatvora bira uslovnu kaznu, koja obuhvata hormonsku terapiju (ubio se 1954).
April/Travanj
5. 4. - U oluji istočno od Grenlanda bez traga nestalo pet norveških brodova fokolovaca.
8. 4. - Veče pre početka štrajka u američkoj industriji čelika, predsednik Truman objavljuje da preuzima industriju.
ca. 9. 4. - Rezolucija II kongresa Partije rada Albanije optužuje "fašističku Titovu kliku" za "likvidaciju albanskog življa" u Jugoslaviji.
9-11. 4. - "Nacionalna revolucija" u Boliviji: vojni vladar Ballivián je zbačen u borbama sa 600 mrtvih, Víctor Paz Estenssoro, kome je izborna pobeda oduzeta 1951, postaje predsednik 16. aprila (1952-56, 1960-64. i 1985-89) - uvode se radikalne reforme, univerzalno pravo glasa, agrarna reforma, privatizacija kalajnih/kositrenih koncerna.
11. 4. - Jugoslavija i Japan nastavljaju diplomatske odnose.
14. 4. - Masovni miting u Beogradu povodom Tršćanskog pitanja, narednih dana i u drugim gradovima.
28. 4. - Stupio na snagu Ugovor iz San Franciska između Japana i Saveznika - zvanični kraj II svetskog rata, okončana okupacija Japana. Istog dana je stupio na snagu i Ugovor o sigurnosti između SAD i Japana, kojim SAD dobijaju pravo na vojno prisustvo.
28. 4. - Potpisan Tajpejski ugovor, mir između Japana i Republike Kine (Tajvan, nisu bili pozvani u San Francisco; sa NR Kinom je potpisan Kominike 1972).
2. 5. - Britanski BOAC otvorio prvu putničku liniju mlaznim avionima, London-Johanezburg, modelom de Havilland Comet (prizemljen 1954. nakon raspada tri aviona).
3. 5. - Američki potpukovnici Fletcher i Benedict se spustili avionom na geografski Severni pol.
6. 5. - Das Lied der Deutschen je ponovo himna u Zapadnoj Njemačkoj samo treća strofa.
9. 5. - Zapadni saveznici će dati veće učešće Italiji u upravi Zone A ST Trsta.
11. 5. - Predsednik Tito otkrio spomenik Žarku Zrenjaninu na zrenjaninskom Trgu slobode (premešten 1964. ispred zgrade komiteta).
11. 5. - Demonstracije u Essenu protiv naoružavanja Zapadne Nemačke, policija ubila radnika i komunistu Philippa Müllera (u Istočnoj N. je od 1954. dodeljivana medalja nazvana po njemu).
15. 5. - U tršćanskoj Zoni B donesene mjere kojima se olakšava promet sa Jugoslavijom - odgovor na odluku zapadnih sila, Italija protestira, optužuje da su tamošnji Talijani progonjeni. (NYT)
ca. 20. 5. - Najhladniji maj u Jugoslaviji. (NYT, prizemni mraz u Beogradu 19. i 22., doduše 5-og je bilo 30 stepeni)
26. 5. - Generalni sporazum tri zapadne sile i Zapadne Nemačke, na snazi od 1955: kraj okupacije, priznanje suverenosti. U Istočnoj Nemačkoj se na to odgovara tzv. Operacijom Štetočina (Aktion Ungeziefer), raseljavanja nepoćudnih iz granične zone.
27. 5. - V plenum CK KPJ[10] - rasprava o predlogu Ustavnog zakona, Tito govori u korist direktnih izbora i za federativnu republiku a ne federaciju republika.
27. 5. - U Parizu potpisan Ugovor o ustanovljenju Evropske odbrambene zajednice: Francuska, Italija, zemlje Beneluksa i zapadna Nemačke bi imale panevropsku vojsku, podeljenu u nacionalne komponente (Francuska odbila ratifikaciju 1954, zapadna Nemačka će ući u NATO 1955).
27. 5. - Čistka u Rumunskoj KP: smenjeni su Ana Pauker, Vasile Luca i Teohari Georgescu. Pošto je konsolidovao položaj, generalni sekretar Gheorghe Gheorghiu-Dej 2. juna preuzima i premijerski položaj od Petru Groze (do 1955). Ovo je pobeda domaće nad "moskovskom" frakcijom u partiji, Nicolae Ceaușescu uskoro ulazi u Centralni komitet.
28. 5. - Gen. Matthew Ridgway je Vrhovni saveznički komandant u Evropi nakon Eisenhowera (do 1953). Komandu UN u Koreji preuzima Mark W. Clark. Komunističke manifestacije protiv njegovog dolaska u Pariz se pretvaraju u nerede.
1. 6. - Velike građevine komunizma: otvoren Kanal Volga – Don u SSSR. Na ulazu u kanal u julu je otkriven spomenik Staljinu, visok 24 metra (uklonjen 1961-62, zamenjen Lenjinom 1973).
1. 6. - Pušten je u pogon prvi generator Hidroelektrane Vinodol, kojoj će služiti Lokvarsko i jezero Bajer. Ove godine u Hrvatskoj je završena i druga mala hidroelektrana Ozalj.
1. 6. - Šestorica osuđeni kao teroristi u Tetovu. (NYT)
1. 6. - Zapadni Berlinci ne mogu ući u DDR bez dozvole, pre neki dan su prekinute i telefonske veze.
2. 6. - Youngstown Sheet & Tube Co. v. Sawyer: povodom situacije sa industrijom čelika, Vrhovni sud SAD ograničava pravo predsednika da zauzima privatnu imovinu. Istog dana počinje štrajk.
7. 6. - Jugoslovenska vlada uklonila neke kontrole na industrijske sirovine i poluprerađenu robu, seljacima vraćeno "relativno slobodno" tržište za žitarice[3], ukinut prinudan otkup (NYT).
9. 6. - Potpisan mirovni ugovor između Japana i Indije.
13 - 14. 6. - Inauguralna sjednica Centralne redakcije Enciklopedije Jugoslavije, Krleža podnio uvodni referat "O problemima i zadacima Enciklopedije Jugoslavije" (sastav enciklopedije najavljen u aprilu[11]).
13. 6. - Afera Catalina: Sovjeti oborili švedski obaveštajni avion, poginulo svih osam članova posade, zatim tri dana kasnije i avion koji je tragao za prethodnim.
17. 6. - U Gvatemali je donesen Dekret 900, agrarna reforma kojom se nekorišćena zemlja redistribuira seljacima - United Fruit je nezadovoljan (→ Državni udar u Gvatemali 1954.)
19. 6. - Osnovane Specijalne jedinice Američke vojske.
23 - 27. 6. - Napad na branu Sui-ho: snage UN gađaju hidrocentrale na rijeci Yalu - uništili su 90% kapaciteta.
26. 6. - Korejski rat: pojačanje borbi za Old Baldy, ogolelo Brdo 266 - nakon niza od pet bitaka, Kinezi će ga povratiti u martu 1953.
26. 6. - Jugoslovenski avion otet i odveden u Italiju - trojica zatražila azil. (NYT)
27. 6. - Zakon o imigraciji i državljanstvu stupa na snagu u SAD, pošto je Kongres preglasao predsednikov veto. Nastavlja se sistem kvota po regionima (ukinut 1965). Vlada može proterati doseljene subverzivce ili im sprečiti ulazak.
30. 6. - Okončava se Maršalov plan: SAD je za četiri godine pomogla zapadnoevropske privrede sa 12 milijardi dolara. Nasleđuju ga operacije prema Zakonu o uzajamnoj sigurnosti.
30. 6. - U okršaju sa diverzantima nedaleko od Leskovca, smrtno ranjen potpukovnik UDB-e Pane Đukić.
Jul/Juli/Srpanj
1. 7. - Uvoznici i izvoznici u FNRJ mogu trgovati po nefiksiranom kursu. (NYT 17. 6.)
1. 7. - Četvorica u FNRJ osuđena na smrt zbog krađe bakarne žice za 83.000 dolara. (NYT)
1. 7. - U Istočnoj Nemačkoj se osniva Kasarnska narodna policija (prerasta u Nacionalnu narodnu armiju 1956).
2. 7. - Slovenački prelati pristali na priključenje državnom svešteničkom udruženju, nakon pritiska (NYT)
3 - 7. 7. - Prvo putovanje putničkog broda SS United States: sa 3 dana, 10 sati i 40 minuta (prosečna brzina 65,91km/h) brod obara rekord i posljednji je osvajač Plave vrpce.
6. 7. - Poslednja vožnja tramvaja u Londonu - vratiće se 2000.
6. 7. - Petoro u FNRJ osuđeni na smrt kao bugarski špijuni.
7 - 11. 7. - Republikanska konvencija u Čikagu: gen. Dwight D. Eisenhower, podržan od istočnog liberalnog establišmenta, postaje kandidat partije za predsednika, mada je konzervativac Robert A. Taft imao više narodnih glasova.
9 - 12. 7. - II partijska konferencija istočnonemačke partije: Walter Ulbricht objavljuje gradnju socijalizma.
11. 7. - Operacija Pressure Pump, masovno gađanje ciljeva u Pjongjangu radi političkog pritiska.
14. 7. - Federalni sud u SAD odbija izručenje Andrije Artukovića FNRJ. (NYT)
jul - Fidel Castro, nesuđeni kandidat na junskim izborima koje je Batista otkazao, počinje okupljanje ljudi u "Pokretu".
16. 7. - Spor između iranskog premijera Mosaddegha i šaha: premijer insistira da imenuje ministra rata i šefa kabineta, daje ostavku - novi premijer nastavlja pregovore sa Britancima oko naftne kompanije što pokreće talas štrajkova i krvavih nereda.
18. 7. - "Afera Jevrejskog antifašističkog komiteta": 13 jevrejskih pesnika je na tajnom suđenju u Moskvi osuđeno na smrt. (→ Borba sa kosmopolitizmom)
19. 7. - 3. 8. - Olimpijske igre 1952. u Helsinkiju. Tri medalje za Jugoslaviju: zlatna za četverac bez kormilara ("Gusar" iz Splita) i srebrne za fudbalere i vaterpoliste. Čehoslovak Emil Zátopek osvojio tri zlatne medalje, na 5.000, 10.000 m i maratonu.
21. 7. (30 tir po i. k.) - Posle petodnevnih krvavih nereda u Iranu, komandanti vraćaju vojsku u kasarne. Mohammad Mosaddegh je ponovo premijer Irana (do 1953), sada sa punom kontrolom nad vojskom. Dobija vanredna ovlašćenja od parlamenta, kojima ograničava vlast monarhije.
22. 7. - Druga utakmica Jugoslavija - SSSR: 3:1 (2:1)[12] - utakmice su bile poznate kao "dvoboj Tito – Staljin".
22. 7. - Međunarodni krivični sud presudio da nije nadležan u britanskoj tužbi zbog nacionalizacije Anglo-iranske naftne kompanije - britanski bojkot nafte ipak šteti ekonomiji.
22. 7. - Novi ustav Poljske menja joj naziv u Poljska Narodna Republika (do 1989).
23. 7. - U Istočnoj Nemačkoj, pet zemalja se zamenjuje sa 14 okruga (do 1990).
24. 7. - Štrajk u američkoj industriji čelika razrešen pod pritiskom predsednika, radnici su dobili povišicu. Ekonomski gubici štrajka procenjeni na 4 milijarde dolara.
25. 7. - Proglašenjem novog ustava, Portoriko postaje samoupravna teritorija SAD umesto kolonije.
26. 7. - Egipatski kralj Faruk I abdicira u korist šestomesečnog sina Fuada, odlazi sa porodicom u Italiju. Vlast preuzima Savet revolucionarne komande (republika proglašena sledeće godine).
26. 7. - Umire Eva Perón, argentinska prva dama i odnedavno Duhovni vođa nacije. Nakon perioda prosperiteta, zemlju pogađa teška recesija, politički režim je takođe u opadanju.
Avgust/August/Kolovoz
2. 8. - Finale olimpijskog nogometnog turnira u Helsinkiju, Jugoslavija – Mađarska 0:2.
2. 8. - Jugoslavenski zakoni će biti primjenjivani u tršćanskoj Zoni B. (NYT)
4/5. 8. - Afera Dominici: tročlana engleska porodica ubijena u Francuskoj, za šta je osuđen vlasnik obližnje farme - na smrt, pa doživotnu, da bi bio pušten iz zdravstvenih razloga, ne i pomilovan.
11. 8. - Kralj Talal Jordanski abdicira zbog mentalne bolesti - nasleđuje ga sin Hussein (do 1999).
12. 8. - "Noć ubijenih pesnika": pogubljeni su sovjetski jevrejski pesnici osuđeni u julu (o događaju se saznalo 1955).
12. 8. - Radnički nemiri u tekstilnoj fabrici u Kafr el-Dawwaru u Egiptu, dvojica kolovođa će biti obešena.
14. 8. - U novinskom članku antropologa Alfreda Sauvyja se pojavio termin Treći svijet za zemlje koje nisu u savezu sa SAD ili SSSR.
avgust - Li Mijevi kineski nacionalisti upadali u Junan iz Burme ali su odbijeni.
16. 8. - Dominikanski diktator Rafael Trujillo prepušta predsednički položaj svom bratu Héctoru (do 1960), a nastavlja vladavinu iza paravana do atentata 1961.
16. 8. - Zabranjen izvoz žita iz FNRJ zbog suše, vlada mora smanjiti kapitalne investicije i druge troškove. (NYT 17, 18. 8.) U septembru je izvešteno o 50% gubitka ili 330 miliona dolara. (NYT 16. 9.)
18. 8. - Jugoslovenski olimpijski veslači zatražili azil u Z. Nemačkoj. (NYT)
23. 8. - Iračka intifada, inspirisana događajima u Egiptu i Iranu: lučki radnici u Basri počinju štrajk, studenti se pridružuju u oktobru.
23. 8. - Jedan poginuo u okršaju na albanskoj granici. (NYT)
26. 8. - Britanski putnički mlaznjak obavio povratno putovanje preko Atlantika za jedan dan.
27. 8. - Okončani pregovori o ratnoj odšteti između Nemačke i Izraela - Nemačka plaća tri milijarde maraka.
29. 8. - Još jedan masovan udar na Pjongjang, tokom posete Chou En-laja SSSR.
Septembar/Rujan
1. 9. - José María Velasco Ibarra je po treći put predsednik Ekvadora (do 1956, jedini od pet puta da je odradio ceo mandat).
2. 9. - Na Univerzitetu Minnesota obavljena prva operacija na otvorenom srcu.
6. 9. - Televizija počinje u Kanadi, CBC emitira iz Montreala, dva dana kasnije i iz Toronta.
9. 9. - Kod beogradskog Velikog ratnog ostrva potonuo brod "Niš" sa 102 putnika i 3 člana posade - najveća brodska tragedija kod nas.
9. 9. - Četvorica osuđena na smrt zbog špijuniranja za Albaniju. (NYT)
9. 9. - U Egiptu donesen zakon o agrarnoj reformi, cilj je redistribucija zemlje u korist seljaka - kraj političkog uticaja velikih zemljoposednika.
10. 9. - Potpisan Sporazum o reparacijama između Izraela i Savezne Republike Nemačke (Luksemburški sporazum, na snazi od 1953).
10. 9. - Jedan ubijen, četvoro ranjeno pri pokušaju prelaska u tršćansku Zonu A.
12. 9. - Admiral John H. Cassady, komandant Šeste flote SAD, posetio Split, Tito obišao nosač aviona Coral Sea i osmatrao njegovo delovanje.
14 - 17. 9. - Suđenje "jugoslovenskim kidnaperima" u Budimpešti - UDB-a otima informbirovske emigrante iz Mađarske[13].
14 - 25. 9. - Exercise Mainbrace: prve velike pomorske vežbe NATO u severnom Atlantiku.
15. 9. - Odlukom UN, u Eritreji se okončava britanska vojna administracija, ulazi u federaciju sa Etiopijom (ova je anektira 1962-93, Eritrejski rat za nezavisnost traje 1961-91).
18. 9. - Britanski šef diplomatije Anthony Eden je prvi zapadni političar koji dolazi u posetu Jugoslaviji; Jovanka Broz se prvi put pojavila kao Titova supruga[14].
18. 9. - Charlie Chaplin otputovao iz SAD za London, na premijeru svog filma Limelight - sutradan mu je uskraćena dozvola za povratak (navratiće 1972. da primi počasnog oskara)
23. 9. - "Checkersov govor": Richard Nixon spašava potpredsedničku nominaciju, ugroženu optužbama da ima bogate finansijere, predstavljajući se kao običan čovek iz srednje klase.
23. 9. - Pošto je predsednik Libana Bechara El Khoury prinuđen na ostavku usled optužbi za korupciju, nasleđuje ga Camille Chamoun (do 1958).
24. 9. - NR Rumunija dobila novi ustav, "ustav gradnje socijalizma" (važi do 1965). Osniva se Mađarski Autonomni Region u istočnom Erdelju (razvodnjen 1960, ukinut 1968).
1. 10. - Zabranjen uvoz neke robe na šest meseci u FNRJ zbog ekonomskih problema. (NYT)
3. 10. - Operacija Hurricane: Britanci su detonirali svoju atomsku bombu, snage 25 kilotona, na otočju Montebello uz sjeverozapad Australije.
3. 10. - SSSR je proglasio američkog ambasadora Georga F. Kennana za personu non gratu, nakon što je svoje iskustvo u Moskvi uporedio sa internacijom u nacističkom Berlinu.
5 - 14. 10. - XIX kongres KPSS, prvi od 1939: promena imena iz "Svesavezna komunistička partija (boljševika)" u Komunistička partija Sovjetskog Saveza, promene u organizaciji i broju članova organa - Politbiro i Orgbiro su zamenjeni Prezidijumom; Staljinov poslednji govor. Usvojena je peta Petoletka.
6 - 15. 10. - Korejski rat—Bitka za Beli konj: u kineskoj ofanzivi, to brdo je 24 puta prelazilo iz ruke u ruku, ali su ga snage UN zadržale. Još pre kraja ove bitke, snage UN započinju Bitku za Triangle Hill, ali 42 dana borbi ne donosi promenu. UN prekida pregovore o primirju jer nema pomaka po pitanju repatrijacije zarobljenika (nastavljeni u aprilu).
6. 10. - U NR Srbiji odustaju od ovlašćenja da prisiljavaju diplomce da rade u unutrašnjosti. (NYT)
8. 10. - Sudar tri voza na stanici Harrow & Wealdstone blizu Londona odnosi 112 života.
10. 10. - Bitka za ostrvo Nanri: kineski nacionalisti zauzimaju ostrvo pored kontinenta, ali se odmah povlače.
11. 10. - Jedan osuđen na smrt kao špijun za Bugarsku. (NYT)
oktobar - Tajnik zagrebačkog konzulata SAD u posjeti Goraždu, gdje je čuo da između Kalinovika i Trnova još uvek djeluje grupa četničke gerile[16].
oktobar - U Marseju završena prva Le CorbusierovaUnité d'habitation, poznata kao Cité radieuse.
17. 10. - Afera 17. oktobra: Indonežanski general Nasution opkolio predsedničku palatu, tražeći raspuštanje Narodnog predstavničkog veća - predsednik Sukarno ubedio vojnike i civile da se raziđu.
20. 10. - U britanskoj Keniji proglašeno ratno stanje zbog Mau Mau ustanka. Slede hapšenja, među kojima i Joma Kenyatte (pod ključem do 1961, državnik 1963-78).
23. 10. - U Zapadnoj Njemačkoj zabranjena neonacistička Socijalistička Rajhspartija.
29. 10. - 8. 11. - Indokineski rat, Operacija Lorraine: Francuzi pokušavaju skrenuti Viet Minhovu ofanzivu na severu Vijetnama.
Novembar/Studeni
1. 11. - Operation Ivy - Amerikanci detonirali prvu hidrogensku bombuMike, na atolu Eniwetok (snaga 10,4 megatona).
1. 11. - Protestna nota FNRJ Svetoj stolici za mešanje u unutrašnje poslove, povodom biskupskog odbijanja državnog svešteničkog udruženja (takođe i najave uzdizanja Alojzija Stepinca u kardinala).
2 - 7. 11. - Šesti kongres KPJ u Zagrebu, kasnije nazivan i "Đilasov kongres"; vrhunac antistaljinizma jugoslovenske partije.
Republikanci su preuzeli oba doma Kongresa, s malom većinom. Među novim senatorima su John F. Kennedy i Barry Goldwater.
4. 11. - U SAD osnovana Nacionalna sigurnosna agencija (NSA), bavi se elektroničkim izviđanjem, njeno postojanje je neko vrijeme nepoznato.
4. 11. - Severo-kurilski zemljotres na Kamčatki, magnitude 9, u cunamiju je stradalo preko 2.300 ljudi.
5. 11. - General Ljubodrag Đurić napravio skandal na kongresu, dovodi u pitanje moral funkcionera, optužuje Petra Stambolića da mu je oteo ženu. (NYT)
10. 11. - Generalni sekretar UN Trygve Lie daje ostavku - SSSR ga nije priznavao od reizbora 1950, američki komiteti su tragali za "subverzivcima" u UN; šef pravnog odeljenja UN Abraham Feller izvršio samoubistvo tri dana kasnije.
10. 11. - Tito izjavljuje da bi prihvatio odbrambeni sporazum sa Grčkom i Turskom, prihvata poziv u Britaniju, želeo bi da poseti i SAD.
14. 11. - New Musical Express (NME, pokrenut prošlog marta) objavljuje prvu britansku listu singlova.
novembar - Exercise Longstep: vežbe NATO u Mediteranu.
16. 11. - Izbori u Grčkoj: pobeda konzervativnog Grčkog okupljanja, maršal Aleksandros Papagos je premijer do smrti 1955.
17. 11. - U Mađarskoj, četvorica osuđena na smrt kao "jugoslovenski špijuni", jedan doživotno (NYT), zatražen opoziv jugoslovenskog otpravnika poslova[3].
18. 11. - Fudbaler osuđen na smrt zbog ubistva sudije u Šapcu. (NYT)
20. 11. - Amerikanac George Jorgensen, Jr. postaje Christine Jorgensen u Kopenhagenu - prva uspešna operacija promene pola.
21. 11. - Aleksander Zawadzki je šef države, predsednik novog Državnog saveta, u Poljskoj NR (do smrti 1964), umesto Bolesława Bieruta koji odlazi za premijera (do smrti 1956).
23. 11. i kasnije - Izbor opštinskih odbornika u FNRJ, listići umesto kuglica[19].
23. 11. - 2. 12. - Bitka kod Nà Sảna je francuski uspeh u Vijetnamu.
27. 11. - Rudolf Slánský, generalni sekretar Čehoslovačke KP, i još 13 optuženika osuđeni na montiranom suđenju za "trockističko-titoističko-cionističke aktivnosti" - 11 smrtnih i tri doživotne kazne.
27. 11. - FAO izveštava o kritičnoj nestašici hrane u FNRJ, poziva članice UN da pomognu. (NYT)
29. 11. - Imenovana 24 nova kardinala, među njima i Alojzije Stepinac - ne želi tražiti dozvolu za putovanje od vlasti (ceremonija u siječnju).
Decembar/Prosinac
1. 12. - Adolfo Ruiz Cortines je novi predsednik Meksika (do 1958) - žene će dobiti pravo glasa, početak "Meksičkog čuda" u ekonomiji.
2. 12. - Dva dana nakon izbora za ustavotvornu skupštinu u Venecueli, vojna hunta prekida prebrojavanje glasova i proglašava svoju pobedu - privremeni, kasnije stalni, predsednik postaje Marcos Pérez Jiménez (do 1958).
3. 12. - U Čehoslovačkoj pogubljen Rudolf Slanski.
5. 12. - Tuniski aktivista Farhat Hached ubijen od strane francuske terorističke organizacije Crvena ruka; demoralisani Lamine Bey pristaje na reformu lokalne vlasti 20-og.
5 - 9. 12. - Veliki smog u Londonu, neuobičajeno gusta i dugotrajna magla pomešana sa dimom, prekraćuje život hiljadama ljudi.
9. 12. - Ukinut ustav Egipta iz 1923, Savet revolucionarne komande će sledećeg februara doneti novi.
10. 12. - Nazire se kraj kolektivizacije u FNRJ: raspušteno 500 zadruga, još 500 pripojeno drugima (3-4% proizvodnje). (NYT)
12. 12. - Svetski savet mira, sovjetski front, organizuje Kongres ljudi za mir u Beču.
13. 12. - Posledice suše: u Jugoslaviji poskupelo hleb i mleko.
15. 12. - Potti Sreeramulu umire nakon 56 dana štrajka glađu s ciljem stvaranja države u Indiji za govornike telugua - dolazi do nereda, država Andhra je formirana sledeće godine (Andhra Pradesh od 1956).
17. 12. - Prekid diplomatskih odnosa Jugoslavije i Vatikana (do 1970).
23. 12. - Pored Istre zaplenjeno 26 talijanskih ribarskih brodova sa 215 ljudi - ubrzo pušteni. (NYT)
21. 12. - Redovito emitiranje istočnonjemačke televizije Deutscher Fernsehfunk, a četiri dana kasnije i zapadna Nordwestdeutscher Rundfunk.
27. 12. - Skupština FNRJ usvaja plan za razvoj teške industrije, mada sirovina ima samo za 15 dana. (NYT)
31. 12. - Tito apeluje na seljake da ne gomilaju useve već ih prodaju i olakšaju nestašice. (NYT)
31. 12. - SSSR vratio NR Kini Kinesku istočnu železnicu u Mandžuriji.
31. 12. - Franjo Mihalić pobijedio na trci sv. Silvestra u Sao Paulu.
Kroz godinu
Početak rada površinskog kopa Kolubara.
Nerodna godina u Jugoslaviji zbog velike suše. Početkom godine cijene ipak snižene u odnosu na 1951[20].
Odluka o prestanku rada tekija u NR BiH (na Kosovu i u Makedoniji su nastavile).
Program Hrvatske seljačke stranke (u emigraciji): "nema nerešivih razlika između Srba i Hrvata"[21].