9. 1. - Razmena princeza na Ostrvu fazana: francuska Louise-Élisabeth (12), koja se 20-tog udaje za španskog prestolonaslednika Louisa (vlada 1724) i španska Mariana Victoria (4), zaručnica budućeg Louisa XV (ali vraćena kući 1725).
4. 2. (24. 1. po j.k.) - Reforme Petra Velikog: ukazom uspostavljena Tabela rangova - 14 klasa vojne, civilne i dvorske službe.
10. 2. - Pirat Bartholomew Roberts stradao u okršaju sa britanskom mornaricom kod obale dan. Gabona.
8. 3. - Bitka kod Gulnabada u kojoj afganistanskiPaštuni pod vodstvom Mahmuda Hotakija nanose odlučujući poraz snagama perzijskihSafavida - slijedi Opsada Isfahana (do oktobra).
26. 3. - Kamen-temeljac za Kraljevsku prusku fabriku pušaka u Potsdamu (od 1850. u Spandau, kraj 1919).
April/Travanj – Jun/Lipanj
5. 4. - Nizozemski istraživač Jakob Roggeveen postaje prvi Evropljanin koji će otkriti Uskršnji Otok, zatim kartira još nekoliko pacifičkih otoka (sljedeći posjetitelji U. o. su Španjolci 1770).
11. 4. - Dukal Mletačkog senata protiv dalmatinskog episkopa Stefana Ljubibratića - odlazi u austrijsku Liku. S izuzetkom Simeona Končarevića (1751-53), u Dalmaciji neće biti pravoslavnog episkopa do 1810.
proleće - Sekretar mitropolita Mojsija doneo iz Rusije 70 gramatika Meletija Smotrickog, 10 primeraka Polikarpovljevog trojezičnog rečnika i 400 primeraka bukvara (mitropolit je molio cara Petra za knjige i učitelje, austrijske vlasti će 1727. zabraniti unošenje knjiga iz Rusije).[1]
9. 5. - Završeni izbori u V. Britaniji: Vigovci pojačali većinu, mada im je popularnost opala. Dvopartijski sistem je obnovljen u Britaniji tek 1780-ih. Ovog proljeća je planirana pobuna jakobita, → Atterburyjeva urota.
22. 5. - Pivara Pančevo počinje s radom, najstarija u ovom delu Evrope (otišla u stečaj 2008).
26. 5. - La Nouvelle-Orléans postaje glavni grad Francuske Lujzijane, umesto Biloxija (već u septembru ga pogađa uragan). Druge aktivnosti Francuza u Severnoj Americi: Jean-Baptiste Bénard de la Harpe pronašao "Malu stijenu" na rijeci Arkansas, današnji Little Rock. Drugi rat između Francuza i Natcheza u dan. državi Misisipi.
27. 5. (16. 5. po j.k.) - Osnovan Maloruski kolegij umesto "prikaza" i umesto hetmana (Ivan Skoropadski umire u julu) - Ukrajina praktično gubi administrativnu autonomiju.
28. 5. - Marsejska kuga: pošto se bolest ponovo javila u aprilu, većnici se zaklinju da će slušati misu u jednom samostanu i prilagati sveću od četiri funte (poštovano do Revolucije i od 1877).
1. 6. - Bečka dijeceza postaje arhidijeceza, na stolici je Sigismund von Kollonitz (do 1751). Car Karlo VI je 9-og dobio od pape investituru za Napuljsko kraljevstvo.
2. 6. (22. 5. po j.k.) - Odgovarajući na molbu mitropolita Mojsija, Petar Veliki naređuje da se "srpskim crkvama pošlje odejanja i knjiga i da se za nastavnike upute među Srbe dva kijevska vaspitanika" (Maksim Suvorov stigao 1726)[2]. Ove godine je isplaćena i suma za Cetinjski manastir, a sledeći put tek 1743.[3]
3. 9. (23. 8. po j.k.) - Kan Derbenta, "vrata Persije", ponudio ključeve grada Petru Velikom - kampanja se ipak ne može nastaviti ove godine zbog gubitka zaliha. U ovo vreme je i gruzinski vladar Vahtang VI napredovao do Gandže na istoku Azerbejdžana, ali se i on ubrzo vratio.
9. 9. - Saadat Ali Khan I je imenovan za mogulskog guvernera Oudha u severnoj Indiji: Država Oudh će postojati 1732-1856.
septembar - Ustanak u centralnoj Slavoniji: podanici grofa Caraffe se okupili i stvorili "božiju vojsku" - u Slavoniji su teške socijalno-ekonomske i verske prilike, ima dosta banditizma.[4]
19. 9. (8. 9. po j.k.) - Crkveno-narodni sabor u Petrovaradinskom šancu: odlučeno da Srbi iz starih i novih habsburških poseda imaju jednog arhiepiskopa. Beogradski Mojsije izabran za koadjutora obolelog karlovačkog Vikentija - ali dvor se protivi ujedinjenju mitropolija.[5][6]
22. 9. - Kuga u Marseju je prestala, ali je u Avinjonu naređen poslednji karantin - bolest i ovde prolazi do kraja godine.
Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac
5. 10. - Bavarski nasljednik Karlo se ženi austrijskom nadvojvotkinjom Marijom Amalijom - mada je obećao da će poštovati Pragmatičku sankciju, biće sveti rimski car 1742-45.
23. 10. - Opsada Isfahana: safavidski šah Sultan Husein se predaje i abdicira u korist Mahmuda Hotaka, koji dva dana kasnije ulazi u grad - šah do 1725. (→ Hotakijska Monarhija).
novembar - Naredbom Petra Velikog, u Astrahanu osnovana Kaspijska flotila.
8. 12. (27. 11. po j.k.) - Umro arhiepiskop Stefan Javorski, predsjednik ruskog Svetog praviteljstvujuščeg sinoda - praktički ga vodi Feofan Prokopovič.
prosinac - U Austrijskoj Nizozemskoj osnovana Ostendska kompanija za trgovinu sa Istokom (ukinuta 1731. pod britanskim utjecajem).
27. 12. - Umire kineski qingovskiCar Kangxi nakon 61 godine na prijestolju. Sedam dana kasnije nasljeđuje ga Car Yonzheng ("Harmonična pravda", do 1735).
Kroz godinu
1722-26 - Prvi "Švapski vlak" (Schwabenzug), doseljavanje Nemaca u Banat. Guverner grof Mercy je naselio 46 nemačkih sela.[7]
1722/23 - Centralizacija višeg sudstva u Ugarskoj: novoosnovani Banski stol, kao prva instancija, podložen je višim sudskim instancijama za Ugarsku.[8]
Dvorski ratni savet i Dvorska komora se sporazumeli da se vojne granice duž Save, Tise, Moriša i Podunavska u Sremu i Bačkoj zadrže u postojećem obliku, ali da se graničari oporezuju - kontribucija je veća nego u Hrvatskoj granici.[9]
1722-24 - Buna u okolici mletačkih Splita i Zadra, nakon što je prošle godine povećana travarina na ispašu.[10]
1722-23 - Na gradnji niške tvrđavi radi "mravinjak" ljudi iz 14 rumelijskih sandžaka. Mehmed-aga Nišlija ide ove godine kao elčija u Rusiju, gde se razgovara o podeli Irana[11]
Podignuta Crkva Svetog Nikole u Nišu (pretvorena u džamiju 1737. i opet u crkvu 1878)[12].