Slavonski ban zbog ratnog stanja zabranio izvoz žita van granica kraljevstva.
krajem godine - Emerik Bubekban Hrvatske i Dalmacije nakon Nikole Széchy-ja; Petar Cudar okončava banovanje u Slavoniji - naslijediće ga Stjepan i Ivan Bánffy (Banić) 1381.
9. 5. - Dubrovačka Republika zabranila izvoz soli u Bosnu i Srbiju i naredila svojim trgovcima povratak u grad (zbog Tvrtkove promletačke politike u Kotoru i kuge koja hara Balkanom)[1].
24. 5. - Kod Dubrovnika se pojavile 22 đenovske galije, ali ih oterao mletački admiral Carlo Zeno.
8. 8. - Uz posredovanje Amedea VI Savojskog dogovoren Torinski mir, nakon tri godine rata između Mletačke i Đenovske republike i njihovih saveznika (ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika zastupali pečujski i zagrebački biskup Pavao Horvat) - Kraljevina Hrvatska i Dalmacija dobija Kotor i 7000 dukata godišnje; Đenova je trajno oslabljena ovim sukobom.
5. 1. - Ugarsko-hrvatski kralj Ludvig boravi u Zagrebu, izaslanicima novostečenog Kotora potvrđene povlastice (poslednji kraljev boravak u Hrvatskoj).
1. 5. - Kralj Ludvig poziva dalmatinske općine za opremanje brodova u pomoć Karlu Dračkom u Napulju (poziv ponovljen 20. 7.).
10. 9. - Umro ugarsko-hrvatsko-poljski kralj Ludovik I. Veliki - u Ugarskoj i Hrvatskoj ga nasleđuje 11-godišnja kćerka Marija, ali ubrzo dolazi do borbi oko prestola (17. 9. krunisana za "kralja", upravljaju majka Elizabeta i palatin Nikola Gorjanski).
rujan - Hrvatsko-dalmatinski ban Emerik Bubek otplovio u južnu Italiju.
22. 10. - Dubrovačko Vijeće umoljenih zaključilo da se sklopi obrambeni savez sa dalmatinskim gradovima protiv Venecije, kao i protiv kopnenih susjeda (misli se na Tvrtka).
11. 4. - Kraljica Marija, sporazumno sa majkom Elizabetom, na molbu Dubrovčana zabranila žiteljima Hrvatske i Dalmacije dovoziti vino i sol u novi Tvrtkov grad u Dračevici (Herceg Novi).
ožujak? - U Hrvatskoj dolazi do pobune protiv kraljica - Ivan Horvat u Mačvi i Ivan Paližna u Hrvatskoj-Dalmaciji.
ožujak-srpanj - Stjepan I. Korogy, bivši mačvanski ban, u ime kraljice porazio Ladislava Horvata (Ivanovog brata) i zauzeo Mačvu sa Beogradom; zatim doživjeo po jedan poraz i pobjedu.
april - Češki kralj Vaclav IV, brat Marijina zaručnika Žigmunda, upao u Ugarsku.
1. 5. - Sporazum kraljica Elizabete i Marije sa Vaclavom IV u Győr-u: Žigmund ne može biti krunisan za ugarskog kralja, ali može živeti u zemlji ako želi.
lipanj - Izaslanik Venecije Pantaleone Barba dogovara savez sa Gorjanskim i kraljicama protiv Ladislava Napuljskog.
25. 7. - Pobunjenici (Horvati i Paližna) kod Gorjana zarobili kraljice i ubili Gorjanskog s celom muškom pratnjom (kraljice zatim preko Ivanića i Gumnika, tj. Bosiljeva kod Čazme, odvedene u Novigrad kod Zadra).
rujan? - Žigmund Luksemburški je u Ugarskoj kao "kapetan kraljevstva" - priprema rat sa hrvatskim pobunjenicima (komandant vojske Ladislav Lošonc, prospektivni mačvanski ban Nikola Gorjanski mlađi).
krajem prosinca - Žigmund prešao preko Drave u Slavoniju.
Banovi: Slavonije i Mačve Ivan Horvat sa bratom Ladislavom, Hrvatske i Dalmacije Ivan Paližna (Karlove pristaše).
početak siječnja - Sastanak pobunjeničkih vođa u Zadru.
+ U Novigradu zadavljena kraljica Elizabeta, vijest o tome stigla u Zadar 16. 1..
+ Elizabetin zet Žigmund Luksemburški se privremeno povukao iz Slavonije.
februar - Poljska uzela natrag Galiciju od Ugarske (Jadviga od sestrinog muža Žigmunda).
veljača/ožujak - Žigmundov vojvoda Ladislav Lošonc ratuje iz Gradeca sa Ivanom Horvatom, koji je sačuvao Zagreb, grad netom smjenjenog biskupa Pavla Horvata - Horvat će osvojiti Medvedgrad pa i Gradec.
ožujak i dalje - Ivan Horvat s braćom Ladislavom i Berislavom, uz pomoć Tvrtkove i Lazareve konjice zauzeo istočnu Slavoniju, Mačvu, prešao u Baranju, poharao Pečuh.
15. 4. - Mletačka općina poziva Zadar, Split i Trogir da budu vjerne Ugarskoj kruni (Žigmundu), takođe je opremila flotu da pazi na jadransku obalu.
svibanj - Knez Ivan Frankapan i krbavski knezovi Kurjakovići uzeli od Ivana Paližnelički Počitelj i oslobodili Korođa, Kanižaja i dr. (zarobljeni kod Gorjana).
4. 6. - Oslobođena kraljica Marija, nakon što su Frankapan i Kurjakovići s kopna i mletački kapetan Barbadico s mora opkolili Novigrad, a Paližna se opet predao.
lipanj? - Kapetan Barbadico osvojio Skradin za Žigmunda.
ljeto? - Žigmundove vojvode (Nikola II. Gorjanski, Stjepan Lošonc, Ivan Morović) kod Čerega (blizu Iloka) porazile Ivana Horvata (zatim zarobljen u Požegi, ali beži u Bosnu).
4. 7. - Kraljica Marija stigla u Zagreb, u kome se nalazi i njen suprug Žigmund.
srpanj-kolovoz - Marija i Žigmund borave u Hrvatskoj, gušenje pobune u zapadnoj Slavoniji (Gumnik, Medvedgrad).
22. 7. - Bosanski kralj Tvrtko prima Klis pod svoju zaštitu i šalje svoju vojsku tamo - izazov Ugarskoj.
2. 8. - Bosanska vojska upala u splitski kotar i poharala ga.
poč. septembra - Upad Tvrtkovih i Lazarevih četa u Srem.
listopad - Albert Lošonc, imenovani vranski prior i brat hrvatsko-dalmatinskog bana Ladislava Lošonca, i knezovi krbavski napadaju Vranu (Ivan Paližna).
28. 10. - U Budimu potvrđene privilegije Dubrovačkoj Republici.
11. 11. - Bosanska vojska upada u Zadarski kotar i hara (diverzija u korist Vrane).
18. 2. - Ivan Paližna iz Klisa s bosanskom vojskom opljačkao splitski kotar.
8. 3. - Trogirani šalju posrednike u Split i Klis - bez uspjeha.
mart, polovinom - Tvrtkovi poslanici vojvoda Vlatko i Stanoje Jelačić nude sporazum dalmatinskim gradovima.
18 - 30. 5. - Tvrtkova vojska sa Paližninim četama pljačka okolicu Splita (Tvrtko naručuje brodove u Kotoru, kako bi zaokružio opkoljavanje grada).
6. 10. - Sastanak knezova i predstavnika dalmatinskih gradova u Skradinu, dogovoren savez protiv bosanskog kralja (bez efekta, zbog sukoba između Trogira i kneza Nelipića).
studeni - Vojvoda Hrvoje Vukčić i brat mu Vojslav došli u Knin kao predstavnici kralja Tvrtka.
23. 12. - U Zadar stigao Ladislav Lošonc, Žigmundov komandant, gubernator Hrvatske i Dalmacije i slavonski ban.
Borbe u istočnoj Slavoniji - Ivan Horvat protiv mačvanskog bana Nikole II Gorjanskog, u koje se meša i knez Lazar na Ivanovoj strani zbog Mačve.
septembar-oktobar - Kralj Tvrtko boravi u župi Dračevici, gde će graditi Sveti Stefan (danas Herceg Novi); takođe će graditi i Brštanik kod Opuzena[1].
avgust - Stižu prvi brodovi sa solju u Tvrtkov novi grad u Dračevici (Kralj Tvrtko u Dračevici podiže grad, budući Herceg Novi, kao trg za so, što izaziva negodovanje i smetnje od strane Dubrovčana).
8. 3. - Mlečani odobrili svom građaninu Nikoli Baseju da postane bosanski admiral (što ostaje do kraja sledeće godine); kasnije tokom meseca odobrena prodaja jednog opremljenog broda - začetak prve bosanske flote[3].
18. 2. - Ivan Paližna iz Klisa s bosanskom vojskom opljačkao splitski kotar.
18 - 30. 5. - Tvrtkova vojska sa Paližninim četama pljačka okolicu Splita (Tvrtko naručuje brodove u Kotoru, kako bi zaokružio opkoljavanje grada).
9. 8. - Nakon upada turskog odreda, bosanskim izbeglicama otvoreno dubrovačko područje (prema turskim izvorima ovaj odred je poslat na inicijativu Đurđa Balšića, Tvrtkovog neprijatelja[6]).
1380/81 - Bitka na Dubravnici, Crep Vukoslavić sa susedom Vitomirom razbio turski pljačkaški odred na reci Dubravnici kod Paraćina - prvi veći srpsko-osmanlijski sukob posle Marice.
leto-jesen - Tvrtko ratuje sa Balšićima, ali je poražen (primirje uz dubrovačko posredstvo).
18. 9. - Bitka na Saurskom polju: otomanski odredi porazili Balšu II kod Ljušnje u srednjoj Albaniji, koji je tu i poginuo (kao i Ivaniš Mrnjavčević, Markov brat) - Drač se vratio Topiji, Balšu u Zeti nasleđuje sinovac Đurađ II Balšić (Stracimirović), udova Komnina se neko vreme održava u Valoni pod mletačkom zaštitom.
februar - U Veneciji, a i Srbiji, se zna za turske pripreme napada[5]
24. 2. - Ugarski kralj Žigmund u jednom pismu pominje da sprema pohod na kneza Lazara, zbog njegovih napada na Mačvu (u kontekstu upada Ivana Horvata u istočnu Slavoniju iz Bosne); kasnije se izmirili preko Lazarevog zeta, mačvanskog bana Gorjanskog.
Dubrovnik odobrio eventualno utočište kneginji Milici i deci.
1389-90 - Stefan Lazarević i majka Milica prinuđeni postati vazali Osmanlija[9]: obaveza danka, čete u ratovima i Olivera Lazarević u Bajazitovom haremu.
7. 7. - Žigmund poslao Nikolu Gorjanskog Vuku Brankoviću radi "pogodbe" (Vuk se naziva "gospodar Srbljem i Podunavlju")[10].