Šovinizam

Šovinizam je uvjerenje u nadmoćnost ili superiornost vlastite skupine ili naroda nad drugima. Šovinizam je vid pretjeranog i agresivnog nacionalizma. Šovinisti se osjećajaju superiorni prema pripadnicima drugih naroda i tako obezvređuju druge ljude. Šovinizam u ekstremnim slučaju dovesti do politike progonjenja, istrebljivanja, ugnjetavanja.

Šovinizam je dobio ime po francuskom vojniku Chauvinu, pokloniku Napoleonove imperijalističke politike i ekstremnog nacionalizma.

Šovinizam je tribalistička ideološka i politička doktrina, koju čine mistifikovana nacionalna istorija, izrazito pozitivne predrasude ο vrednosti sopstvene nacije i negativne predrasude ο drugim, posebno susednim nacijama, povezane sa mržnjom, prezirom, netolerancijom i agresivnošću prema pripadnicima drugih nacija.^[1][2] Šovinizam može biti izuzetno opasna ideologija kada, spontano ili političkom manipulacijom vlasti, zahvati mase, stvori ksenofobičnu klimu, pokrene iracionalne strasti i snažne afekte usmerene na "neprijateljsku" naciju, čiji se pripadnici satanizuju. Bujanje šovinizma može se oteti društvenoj kontroli, a često se završava etničkim ratom ili progonom i pogromom neke nacionalne manjine.

Nastanku i razvoju šovinizma u jednom društvu doprinosi zatvorenost nacionalne ekonomije, nedemokratsko ustrojstvo društva, neprosvećenost, siromaštvo, nagomilane socijalne tenzije. Autoritarna ličnost je nosilac šovinizma.

U širem smislu svako posmatranje jednog partikulariteta kao boljeg od svih ostalih se može smatrati oblikom šovinizma.

U nekim društvima se pod izrazom šovinizam podrazumijeva seksizam, pa je tako 1970-ih postala popularno korištenje fraze "muški šovinizam".

Povezano

• rasizam
• nacionalizam
• seksizam
• autošovinizam
• džingoizam

Izvori

1. Hannah Arendt (1945). „The Review of Politics”. The Review of Politics 7: 441-463. DOI:10.1017/S0034670500001649.
2. Cudjoe, Selwyn R. (1979). „Review Essay: On "Ethnic Chauvinism."”. Journal of Ethnic Studies 7: 65-79.