From Wikipedia, the free encyclopedia
Ćiro Truhelka (Osijek, 2. II. 1865 – Zagreb, 18. IX. 1942), bio je historičar i arheolog. U Osijeku, gdje se rodio u porodici češkog porijekla, završio je osnovno obrazovanje i niže razrede gimnazije. U Zagrebu je diplomirao Historiju umjetnosti i arheologiju.[1]
| Ćiro Truhelka | |
 Spomen-bista u Osijeku | |
| Rođenje | 02.02.1865. Osijek, Hrvatska |
|---|---|
| Smrt | 18.09.1942. Zagreb, Hrvatska |
| Prebivalište | Sarajevo |
| Državljanstvo | Austro-Ugarska |
| Etnicitet | Čeh |
| Polje | Arheologija, Historija |
| Institucija | Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine Filozofski fakultet Skoplje |
| Poznat po | Arheološka istraživanja: Glasinac, Donja Dolina, Bazilika u Zenici |
| Religija | ? |
Imao je 21 godinu kada je došao u Sarajevo. Godine 1886. postao je sekretar Muzejskog društva za Bosnu i Hercegovinu i prvi provizorni kustos budućeg Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine sa zadatkom da priprema njegovo buduće otvaranje 1888. Od 1905. direktor je Zemaljskoga muzeja u Sarajevu, i urednik Glasnika Zemaljskog muzeja i na toj dužnosti ostao do 1920. Njegovim zalaganjem izgrađena je nova zgrada muzeja (1908–13). Od samog početka rada ta institucija se, pod Truhelkinim nadzorom, razvijala kao kompleksna kulturna i znanstvena ustanova u okviru koje se njegovalo (i njeguje) više naučnih disciplina: historija, geografija, arheologija (prahistorijska, antička i srednjovjekovna), etnologija, povijest umjetnosti i prirodne znanosti (biologija, geologija i mineralogija), djelomično jezik, književnost, statistika, bibliografija...[2]
Neumorno je prezentirao kulturno naslijeđe BiH ne samo unutar države, već u Evropi i svijetu. Naslijeđe iz BiH izlagao je u Budimpešti, Beču, Briselu, Parizu... i za to je dobivao nagrade. Upoznavao je Europu s kulturnim naslijeđem BiH koje je u tom vremenu bila nepoznanica. Organizirao je prvi svjetski skup arheologa i antropologa u Sarajevu 1896., a na njemu sudjelovala su sva eminentna imena u to vrijeme.
Bavio se i slikanjem akvarela i crteža u ulju. Posebno su ga privlačili folklorni motivi i povijesna arhitektura BiH.
Godine 1926–31. radio je kao profesor na Filozofskom fakultetu u Skoplju. Penzionisan je 1931. Posljednje godine života je proveo u Zagrebu.
Da bi antijugoslavenskom hrvatskom nacionalizmu dao čvrstu znanstvenu podlogu, Truhelka je pomoću rasne antropologije razlikovao Hrvate i Srbe. Truhelka je tvrdio da su bosanski Muslimani etnički Hrvati, koji, prema njemu, pripadaju pretežno nordijsko-dinarskom rasnom tipu. S druge strane, većina Srba pripadala je degeneriranoj rasi Vlaha, slično Židovima i Armencima, iako je Truhelka 'bio oprezan u razlikovanju tamnoputih Srba vlaškog podrijetla od svijetlokosih Srba koji su, prema za njega bili čisti Slaveni'.[9]
U vrijeme dok je vodio "Zemaljski muzej" u Sarajevu, dio znanstvenog rada i istraživanja bio je podređen dokazivanju nekih njegovih pseudoznanstvenih stavova i pokušajima da se nađe potvrda pretjeranim tvrdnjama o prisutnosti katoličanstva u Bosni. S druge strane, u skladu s politikom Austro-Ugarske, sustavno se izbjegavalo ili potiskivalo sve što je bilo vezano za srpsko naslijeđe ili Srbe.
Truhelka je s oduševljenjem pozdravio stvaranje Nezavisne Države Hrvatske 1941. godine. Napisao je neke rasističke i pseudoznanstvene primjedbe prema Srbima u svojoj knjizi "Uspomene jednog pionira"koja je izdana 1942. godine: “Srbi etnički tuđi rasni elemenat, koji po geopolitičkom svom položaju pripadaju različitim kulturnim područjima, te nikada nisu imali zajedničke kulturne povijesti, vjere i kulturnog života, a ta borba koja se vodi pred našim očima jest borba vlaških došljaka protiv autohtonog žiteljstva Bosne, koje je oduvijek samo hrvatsko.” Tvrdio je da su bosanski Muslimani etnički Hrvati koji pripadaju rasno superiornoj nordijskoj rasi.[10]
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
