![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/65/AliSajjadSVG.svg/langsh-640px-AliSajjadSVG.svg.png&w=640&q=50)
Zajn al-Abidin
From Wikipedia, the free encyclopedia
Ali ibn Husein (arap. ), punim imenom Ali ibn al-Husein ibn Ali ibn Abi Talib (arap. , translit. ʿAlī ibn al-Ḥusain ibn ʿAlī ibn Abī Ṭālib; Medina, oko 4. januara 659. – Medina, 13. oktobra 713), poznat i kao Zajn al-Abidin ili al-Sadžad, bio je sin Huseina ibn Alija, unuk Alija i Fatime i praunuk islamskog poslanika Muhameda. Imam je šijitima, s tim da ga Imamitska i zejditska podgrupa šijitizma smatraju četvrtim, a ismailitska podgrupa trećim imamom. Kao vrstan poznavalac fikha cijenjen je i u sunizmu.
Ali ibn Husein Zajn al-Abidin | |
---|---|
![]() | |
Kaligrafsko pisanje imena Zajn al-Abidin iz Poslanikove džamije u Medini | |
Prethodnik | Husein ibn Ali |
Nasljednik | Muhamed al-Bakir |
Prethodnik | Husein ibn Ali |
Nasljednik | Muhamed al-Bakir |
Supružnici | Fatima bint Hasan Džajda al-Sindija |
Potomstvo | 11 sinova i 4 kćeri |
Puno ime | ʿAlī ibn al-Ḥusain ibn ʿAlī ibn Abī Ṭālib (arap. ) |
Posthumno ime | Zajn al-Abidin, Sajed al-Abidin, al-Sadžad, ibn al-Hijaratajn, Dul-tafenat, al-Zaki, al-Amin, Dördüncü Ali |
Pleme | Kurejš (Banu Hašim) |
Otac | Husein ibn Ali |
Majka | Šahrbanu (upitno) |
Rođen/a | (659-01-04)4. 1. 659. (5. šabana 38. AH) Medina, Hidžaz, Arabija |
Umro/la | 13. 10. 713. (dob: 54) (25. muharema 95. AH) Medina, Omejadski Kalifat |
Pogreb | groblje al-Baki, Medina |
Religija | islam |
Bio je prisutan bitki kod Karbale, ali nije sudjelovao u borbama zbog bolesti i samim time nije ubijen. Zarobljen je zajedno s preživjelima i odveden prvo u Kufu, a potom u Damask. Njegov govor u prisustvu omejadskih kalifa izazvao je kod ljudi buđenje svijesti o pložaju Muhamedove porodice (Ahl al-bajta). Nakon puštanja iz ropstva ostao je živjeti u Medini do kraja života. Događaji poput bitke kod Hare, Tavabinskog i Muhtarovog ustanka odigrali su se tokom njegovog života, ali nema pouzdanih informacija o tome da je imao stav o spomenutim pokretima.
Njegova dva najvažnija djela su Sahifa i Risalat al-hukuk. Prva je zbirka molitvi koja odražva sliku društva tog vremena i stvara put života kroz edukaciju islama i Kurana, te pročišćenje duše koja se povezuje s Bogom. Drugo djelo, poznatije kao Traktat o pravima, sadrži prava i dužnosti čovjeka sukladna islamskoj objavi. Ali ibn Husein promatrao je čovjeka sa svih strana i kroz sve aspekte njegova života, kroz sve njegove odnose, ponajprije prema Bogu, sebi samom, porodici, društvu koje ga okružuje, itd. Zato je traktat sastavljen kao preporuka čovjeku da bude odgovoran prema tim pravima i obavezama kako bi se proširila socijalna pravda, uspostavili dobri međuljudski odnosi i tako na najbolji način izgradilo islamsko društvo.
Otrovan je po naređenju omejadskog kalifa Valida ibn Abdul-Malika i sahranjen je na medinskom groblju al-Baki, pored svog strica Hasana ibn Alija.