![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/19/Boelge_stor.jpg/640px-Boelge_stor.jpg&w=640&q=50)
Vodeni val
From Wikipedia, the free encyclopedia
Valovi predstavljaju prividno kretanje vode, pri čemu se čestice ne premeštaju već samo opisuju krug. Plutajući predmet na valu se pomera gore, dole, napred i nazad, ali uglavnom zadržava isti položaj. Glavni uzročnik talasa na vodi je vetar. Pri duvanju vetra dolazi do trenja vazduha i vode, vazdušne čestice izvode iz ravnoteže čestice vode, predaju im deo svoje kinetičke energije i prisiljavaju ih da se kreću. Po prestanku vetra, vodena površina se giba po inerciji još neko vreme i takvo stanje naziva se mrtvo more.[1]
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/19/Boelge_stor.jpg/640px-Boelge_stor.jpg)
U dinamici fluida, vetrom generisani valovi su površinski valovi koji se javljaju na slobodnoj površini vodene mase (kao što su okeani, mora, jezera, reke, kanali ili bare). Oni su rezultat duvanja vetra preko područja površine fluida. Valovi u okeanima mogu putovati hiljadama kilometara pre nego što stignu do kopna. Valovi uzrokovani vetrom se javljaju u opsegu veličina od malih valova, do onih sa preko 100 ft (30 m) visine.[2]
Slobodna površina tečnosti u ravnoteži u gravitacionom polju je ravna. Ako se pod uticajem vanjskog dejstva površina tečnosti na nekom mestu izvede iz ravnotežnog položaja, u tečnosti nastaje gibanje. Ovo gibanje prostire se celom površinom tečnosti u vidu valova, koji se nazivaju valovi na površini tečnosti ili valovi u tečnosti.[3]