![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c2/Ka%25C5%25A1tel-s-Baronea.jpg/640px-Ka%25C5%25A1tel-s-Baronea.jpg&w=640&q=50)
Tvrđava Svetog Mihovila
From Wikipedia, the free encyclopedia
Tvrđava Svetog Mihovila ili Tvrđava Svete Ane[α 1] je drevna utvrda i povijesna građevina u gradu Šibeniku. Uzdiže se na vrhu stare gradske aglomeracije, na kamenoj uzvisini 70 m nad morem a kroz svoju burnu historiju često je mijenjala ime. Ova tvrđava svojevrsni je epicentar Šibenika, mjesto na kojem su pronađeni najstariji dokazi postojanja civilizacije na šibenskom prostoru. Današnji Šibenik započeo je svoj život najprije kao plemenska hrvatska utvrda – castrum – nakon sto su se Hrvati u velikoj seobi spustili do jadranskih obala i izgradili pri samom ušću rijeke Krke sred prostrane prirodne luke na strmoj visokoj litici kaštel, podno kojeg se na obroncima prema moru izgrađuje gradsko naselje, danas predjeli Gorica i Dolac. Castrum Sancti Michelis se po kronologiji Šibenika Ive Livakovića prvi put spominje 998.,[7] a prema Josipu Ćuzeli 1105. godine.[3] Izgrađen je radi kontrole i obrane ulaska u šibenski zaljev i kanjon rijeke Krke, kojom se moglo doploviti do tada najvažnijeg grada Skradina (lat. Scardona) koji postoji od antičkih dana. Kroz historiju je dominantna točka šibenskog fortifikacijskog sustava. Kroz vrijeme je tvrđava dograđivana i osuvremenjivana, rušena i ponovno izgrađena, a u srednjem vijeku je dobila svoju konačnu formu. Danas se tvrđava promatra kao kompleks funkcionalno povezanih dijelova: Kaštela sv. Mihovila (citadele), predprostora uz južnu i istočnu stranu kaštela, barbakana (podzida) na zapadnoj i sjevernoj strani te “dvostrukih bedema”.[3]
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c2/Ka%C5%A1tel-s-Baronea.jpg/640px-Ka%C5%A1tel-s-Baronea.jpg)