![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/80/%25C5%259Awi%25C4%2599to_%25C5%259Al%25C4%2585ska_piec_p.jpg/640px-%25C5%259Awi%25C4%2599to_%25C5%259Al%25C4%2585ska_piec_p.jpg&w=640&q=50)
Spužvasto željezo
From Wikipedia, the free encyclopedia
Spužvasto željezo ili porozno željezo nastaje mješanjem sirovog željeza s talinom kvarcnog pijeska i pretaljivanjem te smjese u pećima obloženim Fe2O3 (željezov(III) oksid), u kojem prisutni Fe2O3 oksidira većinu primjesa. Tako nastaje profilno željezo, jer se direktno iz peći, pod tlakom koji istiskuje silikatnu masu s otopljenim primjesama, izvlače profilni proizvodi željeza (cijevi, tračnice, šipke itd.).
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/80/%C5%9Awi%C4%99to_%C5%9Al%C4%85ska_piec_p.jpg/640px-%C5%9Awi%C4%99to_%C5%9Al%C4%85ska_piec_p.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/74/Iron_bloom.jpg/640px-Iron_bloom.jpg)
Spužvasto željezo nastaje djelomično i u visokoj peći. Ugljikov monoksid, koji nastaje iz koksa, glavno je redukcijsko sredstvo koje postupno, ovisno o temperaturi pojedinih zona peći, sve više reducira okside željeza dok konačno ne nastane spužvasto željezo, a sve reakcije se sumarno mogu svesti na:
- Fe2O3 + 3CO → 2Fe + 3CO2
Reakcijama oslobođeni ugljikov dioksid (koji nastaje raspadom karbonata) reagira s ugrijanim koksom dajući ponovo ugljikov monoksid, koji se u manje vrućim dijelovima peći raspada na CO2 i fino dispergirani ugljik koji se otapa u spužvastom željezu. Ugljik tako snizuje talište reduciranog željeza na 1100 - 1200 °C. Rastaljeno sirovo željezo se, zbog veće gustoće, slijeva polagano u donji dio peći i skuplja se na dnu odakle se ispušta u kalupe ili vagonete kojima se odvozi na daljnju preradu. Tekuća i lakša troska pliva na rastaljenom željezu i ispušta se kroz nešto više smješten ispust. [1]