Snježana Kordić
hrvatska lingvistica / From Wikipedia, the free encyclopedia
Snježana Kordić (Osijek, 29. listopada 1964.), hrvatska lingvistkinja. Najpoznatija je po kapitalnom djelu Jezik i nacionalizam (2010.)[1] u kojem govori o političkoj diobi srpskohrvatskog jezika.
Snježana Kordić | |
---|---|
Rođenje | 29. 10. 1964. (1964-10-29) (dob: 59) Osijek, SR Hrvatska, SFRJ |
Prebivalište | Zagreb |
Nacionalnost | Hrvatica |
Državljanstvo | hrvatsko |
Obrazovanje | dr. sc. habil. |
Alma mater | Univerzitet u Osijeku Univerzitet u Zagrebu Univerzitet u Münsteru |
Zanimanje | lingvistkinja |
Godine aktivnosti | 1990.– |
Poslodavac | Sveučilište u Osijeku Sveučilište u Zagrebu Ruhr-Universität Bochum Westfälische Wilhelms-Universität Münster Humboldt-Universität zu Berlin Johann Wolfgang Goethe-Universität Frankfurt |
Poznat/a po | knjigama Jezik i nacionalizam (2010), Riječi na granici punoznačnosti (2002), Relativna rečenica (1995) |
Website snjezana-kordic |
Publicirala je mnoge znanstvene radove iz područja gramatike, sintakse, lingvistike teksta, pragmatike, semantike, diskurs analize, korpusne lingvistike, kvantitativne lingvistike, leksikologije, sociolingvistike, jezične politike, standardologije. Unutar sistemske lingvistike poseban doprinos dala je u istraživanju relativnih ili odnosnih rečenica, zamjenica u ulozi anafore, katafore i deikse, zatim u istraživanju veznika, priloga, prezentativa, germanizama, modalnih glagola, egzistencijalnih glagola i sintaktičkih razlika između funkcionalnih stilova jezika. Ali šire je poznata kao kritičar jezičnog purizma u kroatistici.[2] Pored toga pisala je i o povijesti nastanka nacija, o konstrukcijskom karakteru nacionalne kulture i nacionalnog identiteta, te o proširenim mitovima vezanim za jezik.