![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/f6/%25C4%2590ura%25C4%2591_Kastriota_%2528Skenderbeg%2529.jpg/640px-%25C4%2590ura%25C4%2591_Kastriota_%2528Skenderbeg%2529.jpg&w=640&q=50)
Skenderbeg
From Wikipedia, the free encyclopedia
Đurađ Kastriot Skenderbeg (alb. Gjergj Kastrioti Skenderbeu) (1405. — 17. januar 1468) je bio albanski srednjevekovni plemić iz feudalne porodice Kastriota koja je od sredine 14. do sredine 15. veka kontrolisala delove centralne Albanije i istočne Makedonije. Poput ostalih plemića tog vremena, nastojao je da obezbedi sebi što veće prihode proširivanjem teritorije pod svojom kontrolom, sklapajući savezništva sa moćnijima od sebe i praveći ustupke da bi obezbedio pomoć i predah.[1]
Đurađ Kastriot Skenderbeg | |
---|---|
![]() | |
Vođa pobunjenika | 1443-1468 |
Plemićka porodica | Kastriot |
Otac | Jovan Kastriot (alb. Gjon Kastrioti) |
Majka | Vojsava Tripalda |
Rođen/a | 1405 Region Dibra u pojasu oko granice između Makedonije i Albanije |
Umro/la | 17. januar 1468 Lješ, Mletačka Republika (danas Albanija) |
Sahrana | nepoznato (pretpostavlja se Crkva Svetog Nikole u Lješu, Mletačka Republika (danas Albanija) |
Zanimanje | plemić, ičoglan, subaša, sandžakbeg, vođa pobunjenika |
Rođen je u okolini grada Debra u pograničnom području između današnje Makedonije i Albanije, u jednom od dva sela pod kontrolom njegovog dede Pavla Kastriota, Osmanskog vazala. Sa osamnaest godina ga je otac Gjon, takođe osmanski vazal, poslao u Jedrene kao zalog svoje odanosti sultanu. Nakon školovanja, obuke i uspešne vojne karijere dostigao je poziciju subaše u Kroji (1437-8) a zatim sandžakbega Debarskog sandžaka 1440 godine. Odbio je poziv svojih rođaka da se pridruži anti-osmanskoj pobuni u Albaniji (1432-8) već je ostao lojalan sultanu što je zapravo bio lažni potez da uveri Sultana u lojalnost.
Dezertirao je kad je primetio da se stvara savez protiv Osmanlija i iskoristio priliku da se vrati u svoju domovinu Albaniju. Sa oko 300 svojih vojnika albanskog porekla, na prevaru, obmanuvši subašu Kroje falsifikovanim sultanovim pismom, preuzeo kontrolu nad Krojom u Albaniji, a zatim još nekoliko manjih tvrđava u Makedoniji i Albaniji. Tokom narednih 25 godina uspešno je ratovao protiv Osmanskog carstva u regionu koji danas pripada Albaniji i Makedoniji. Povremeno je ratovao i protiv Mletačke Republike ili u Italiji za račun Napuljskog kralja a i protiv Srbije koja je jednom prilikom izadala Skenderbega i Hunyadia u ratu protiv Osmanlija. Umro je 1468 u Lješu.
Zbog borbe protiv Osmanlija prvo ga je glorifikovala katolička crkva (iako je u delu svog života bio i musliman i pravoslavac) a ubrzo i slovenski narodi sa Balkana koji su ga smatrali svojim nacionalnim herojem. U svojim pismima Kastrioti se uvek potpisivao s titulom “Albanski knez”.
Počev od 15. veka (od dela Konstantina Mihajlovića i Martina Segona) Skenderbeg je bio predmet brojnih književnih i umetničkih dela.