Sedmogodišnji rat
From Wikipedia, the free encyclopedia
Sedmogodišnji rat je vođen od 1756. do 1763. godine između Austrije, Francuske, Rusije, Švedske, Španije i Saksonije sa jedne, i Pruske, Velike Britanije i Portugala sa druge strane.
Sedmogodišnji rat | |||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Smrt generala Volfa, slika Bendžamina Vesta koja dočarava bitku na Abrahamovoj zaravni | |||||||||
| |||||||||
Sukobljene strane | |||||||||
Pruska Velika Britanija Hanover Braunšvajg-Volfenbitel Portugal Hesen-Kasel Šamburg-Lipe |
Kraljevina Francuska Austrijsko carstvo Ruska Imperija Španija Švedska Saksonija Mogulsko Carstvo Bengalska suba |
Glavni protivnici na evropskim bojištima bili su Austrija i Pruska (Fridrih Drugi) koje su se borile oko Šleske, a na moru i kolonijama Velika Britanija i Francuska koje su ratovale za prevlast u Sjevernoj Americi i Indiji.
Najizdašniju pomoć Austriji u borbi protiv Pruske pružila je Rusija, čija je vojska zauzela čak i prusku prijestonicu Berlin i tako srušila mit o nepobjedivosti pruske vojske. Kada se Rusija povukla iz rata 1762, Pruska se oporavila i uspjela da sačuva Šlesku, ranije otetu od Austrije. Istovremeno je Velika Britanija porazila Francusku na moru i u kolonijama. Mirom u Parizu 1763. Pruska je zadržala Šlesku i stekla položaj velike sile, a Francuska je Velikoj Britaniji ustupila Kanadu, zemlje istočno od Misisipija i Floride, i gotovo se sasvim povukla iz Indije. Po broju angažovanih snaga i prostoru na kojem je vođen, Sedmogodišnji rat bio je do tada najveći sukob.