![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/23/Pont_du_gard.jpg/640px-Pont_du_gard.jpg&w=640&q=50)
Rimski akvadukt
From Wikipedia, the free encyclopedia
Iako su prvi akvadukti građeni u ranijim historijskim periodima, obično se vezuju uz Drevni Rim te smatraju najprepoznatljivijim simbolom rimske civilizacije i tehnologije. Izgradnja akvadukta je započela u svrhu opskrbe vodom grada Rima te trajala 500 godina, tokom kojih je sagrađeno 11 akvadukata. Oni su omogućili da Rim s vremenom postane jednim od najvećih gradova antičkog svijeta, s preko milion stanovnika. Akvaduktima je primarna svrha bila dovesti što je moguće veće količine pitke vode u grad koja se potom koristila u fontanama i javnim kupaonicama prije nego što bi se kao otpadna voda koristila u kanalizaciji. Osim u samom Rimu, akvadkuti su se gradili i u provincijama omogućivši njihovu urbanizaciju. Današnji arheolozi često mogu procijeniti važnost i broj stanovnika nekog drevnog rimskog grada na temelju veličine akvadukta.
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/23/Pont_du_gard.jpg/320px-Pont_du_gard.jpg)
Nestanak sistema akvadukata, bilo zbog barbarskog razaranja, bilo zbog dugog neodržavanja, se smatra jednim od faktora koji je doveo do propasti rimske civilizacije, a što se u slučaju samog Rima očitovalo da je do početka srednjeg vijeka pao na 30.000 stanovnika. Neki od akvadukata, pogotovo oni manji, su uspjeli biti očuvani te služili i kasnijim generacijama, a neki služe i danas.