![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/18/%25D0%25A0%25D0%25B5%25D1%2587%25D0%25BD%25D0%25B8%25D0%25BA_%25D0%25A1%25D0%2590%25D0%259D%25D0%25A3_-_%25D0%25B2%25D0%25B5%25D0%25BB%25D0%25B8%25D0%25BA%25D0%25B8_%25D0%25BF%25D1%2580%25D0%25BE%25D1%2598%25D0%25B5%25D0%25BA%25D0%25B0%25D1%2582_%25D0%2598%25D0%25BD%25D1%2581%25D1%2582%25D0%25B8%25D1%2582%25D1%2583%25D1%2582%25D0%25B0.jpg/640px-%25D0%25A0%25D0%25B5%25D1%2587%25D0%25BD%25D0%25B8%25D0%25BA_%25D0%25A1%25D0%2590%25D0%259D%25D0%25A3_-_%25D0%25B2%25D0%25B5%25D0%25BB%25D0%25B8%25D0%25BA%25D0%25B8_%25D0%25BF%25D1%2580%25D0%25BE%25D1%2598%25D0%25B5%25D0%25BA%25D0%25B0%25D1%2582_%25D0%2598%25D0%25BD%25D1%2581%25D1%2582%25D0%25B8%25D1%2582%25D1%2583%25D1%2582%25D0%25B0.jpg&w=640&q=50)
Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika
From Wikipedia, the free encyclopedia
Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika, često nazvan i Rečnik SANU, najkompletniji je i najobimniji standardni rečnik srpskohrvatskog jezika u izradi od strane Instituta za srpski jezik Srpske akademije nauke i umetnosti. Rečnik obuhvaća građu čitavog područja štokavskog narečja uz ekavske i ijekavske varijante svih sadržanih reči. Jedan je od najvažnijih i najzahtevnijih dugoročnih projekata srpske nauke i kulture.
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/18/%D0%A0%D0%B5%D1%87%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D0%A1%D0%90%D0%9D%D0%A3_-_%D0%B2%D0%B5%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B8_%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%98%D0%B5%D0%BA%D0%B0%D1%82_%D0%98%D0%BD%D1%81%D1%82%D0%B8%D1%82%D1%83%D1%82%D0%B0.jpg/640px-%D0%A0%D0%B5%D1%87%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D0%A1%D0%90%D0%9D%D0%A3_-_%D0%B2%D0%B5%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B8_%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%98%D0%B5%D0%BA%D0%B0%D1%82_%D0%98%D0%BD%D1%81%D1%82%D0%B8%D1%82%D1%83%D1%82%D0%B0.jpg)
Rečnik je tezaurusnog i akademijskog tipa, a njegova koncepcija je da obuhvati celokupnu leksiku srpskohrvatskog jezika zabeleženu tokom protekla dva veka. Uključuje književne reči, reči iz narodnih govora, žargonizme, frazeološke obrte, izraze i poslovice, te pozajmljeno nasleđe iz drugih jezika, uz jasnu napomenu koje pripadaju standardnom jeziku.
Prvi tom rečnika je otštampan 1959. godine sa Aleksandrom Belićem u svojstvu glavnog urednika. Do 2015. godine završen je do slova P u ukupno 19 tomova,[1] a 2020. godine je izašao 21. tom.[2] Kada bude završen, rečnik bi trebao imati 35-40 tomova i oko 500.000 odrednica, a očekiva se da će za to biti potrebno bar još pola veka. U okviru Leksikografskog odseka je 2016. godine započet rad na digitalizaciji svih rečničkih resursa, građe za izradu i samog rečnika, što će omogućiti osavremenjivanje postojećih papirnih tomova, ubrzati radni tempo i napraviti rečnik dostupnim u elektronskom izdanju celom svetu.[3]