![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/59/Padina%252C_Slovak_Evangelical_church.jpg/640px-Padina%252C_Slovak_Evangelical_church.jpg&w=640&q=50)
Padina (Kovačica)
From Wikipedia, the free encyclopedia
Padina je selo u opštini Kovačica, u Vojvodini, Srbija. Ima 5263 stanovnika, od kojih je 99% slovačke nacionalnosti. Osnovana je 1806. godine, a osnovale su je slovačke porodice iz centralne Slovačke.
Za ostale upotrebe, v. Padina (razvrstavanje).
Padina | |
---|---|
![]() Grb | |
Osnovni podaci | |
Država | ![]() |
Pokrajina | Vojvodina |
Upravni okrug | Južnobanatski |
Opština | Kovačica |
Stanovništvo | |
Stanovništvo (2022) | ![]() |
Gustina stanovništva | 106 st./km² |
Geografija | |
Koordinate | |
Nadmorska visina | 105 m |
Površina | 54,1 km² |
Ostali podaci | |
Poštanski kod | 26215 |
Pozivni broj | 013 |
Registarska oznaka |
Pre nego što su Slovaci naselili Padinu 1806. godine, na ovom prostoru se nalazilo naselje sa istim imenom “Padina”. U ovom naselju su najpre živeli Rumuni, a potom Srbi. I samo ime “Padina” je srpskog porekla. Ali život na ovom prostoru nije bio lak i zato su se stanovnici odselili.
U tom periodu Vojvodina je pripadala Austrougarskoj i na tom prostoru se nalazila vojna granica Osmanskog carstva. Padina je bila osnovana kao graničarsko naselje sa ciljem da se ojača vojna granica. Situacija se na ovom prostoru kroz prvi srpski ustanak protiv Osmanskog carstva 1804. godine destabilizovala. Vojne vlasti Habsburške monarhije morale su brzo da reaguju i odlučile su da ojačaju granicu. Da bi granicu mogli bolje da kontrolišu odlučili su da Padinu nasele slovačkim, a Samoš srpskim stanovništvom.
Vojne vlasti su izmerile 83 zemljišta i sagradile male kuće od blata, kako bi se novo stanovništvo moglo naseliti. Sagrađene su bile i opštinske zgrade od kvalitetnog materijala. Tek posle dve godine, Padina je mogla da primi novo stanovništvo, ali pod veoma teškim uslovima. Slovaci u Padinu dolaze u dve grupe. Prva grupa je došla kad je Padina bila osnovana, 1806. godine, a druga 1808. godine. Svaka grupa se sastajala od 80 porodica. To su bile porodice iz županija Novohradskej, Peštianskej i Gemerskej. Samo manji broj porodica je došlo iz županija Liptovskej i Nitranskej.
Za drugu grupu Slovaka odgovoran je bio Martin Hamaliar (prvi sveštenik). Martin Hamaliar je ovaj predlog dao nadvojvodi Ludwigu, koji je bio upravnik vojne granice. Broj stanovnika nije odgovarao veličini atara, te je zato bilo potrebno da se naseli još više stanovnika. Nadvojvoda Ludwig je obećao da će iskopati i sagraditi nove bunare. Zbog toga je Hamaliar predložio da selo dobije ime po nadvojvodi Ludwigu “Ludwigsdorf” (Ludwigovo selo). Kasnije je to bilo na mađarskom jeziku Lajošfalva. Ipak, stanovnici su selo zvali Padina.
Život prvih slovačkih porodica nije bio nimalo lak. Borili su se protiv nedostatka vode i protiv peščanih vetrova. Na ovom prostoru se nalazila Deliblatska peščara i zbog toga je bilo mnogo peščanih vetrova. U prvim godinama od osnivanja, stanovnici Padine su stalno imali problema sa nedostatkom vode. Jedan bunar nije bio dovoljan za pijaću vodu i stanovnici su morali da odlaze u Kovačicu po vodu. Zbog toga su Padinci vodu cenili i štedeli. Kako 1814. godine još uvek nisu bili sagrađeni novi bunari, stanovnici odlučuju da napuste Padinu. Vlasti vojne granice to nisu dozvolile. Zahvaljujući molbi sveštenika Janа Stehla, Padina je 1817. godine dobila pet bunara.