From Wikipedia, the free encyclopedia
Magister officiorum (na latinskom doslovno "Gospodar ureda", grčki: , magistros tōn offikiōn) bila je jedna od najvažnijih administrativnih funkcija, odnosno titula u kasnom Rimskom Carstvu i prvim vijekovima Bizantskog Carstva.
Iako neki historičari njen nastanak dovode u vezu sa uvođenjem dominata pod Dioklecijanom 284. prvi potpuno pouzdani podaci govore da se 320. pojavila pod carem Konstantinom. On je uveo magistera kao službenika neposredno podređenog sebi, a koji je ispod sebe imao četiri različita ureda - sacra scrinia - od kojih je svaki na čelu imao vlastitog načelnika, odnosno magistera. Uredi su bili: scrinium memoriae (carski sekretarijat i arhiva), scrinium epistularum (zadužen za vanjske poslove), scrinium libellorum (odgovaranje na žalbe i peticije podanika) i scrinium epistolarum Graecarum (zadužen za prevođenje dokumenata sa latinskog na grčki i obrnuto). Funkcija je vrlo stekla izuzetnu važnost, dijelom zato što je njome Konstantin htio umanjiti dotadašnju važnost pretorijanskog prefekta. Godine 395. je pod Arkadijem magister officiorum dobio dodatne ovlasti - nad carskom gardom (Scholae Palatinae) i carskim arsenalima.
Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva funkciju su zadržali ostrogotski kraljevi Italije, dok se u Bizantu zadržala sve do 8. vijeka kada je počela gubiti ovlasti i dobila tek ceremonijalno značenje. Potpuno je iščezla u 11. vijeku.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.