![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/72/Voltage_Divider_%25285828207501%2529.jpg/640px-Voltage_Divider_%25285828207501%2529.jpg&w=640&q=50)
Kirchhoffovi zakoni električnog kola
From Wikipedia, the free encyclopedia
Kirhofovi zakoni (ili Kirhofova pravila) su dve jednačine koje opisuju očuvanje struje i napona u električnom kolu. Prvi ih je formulirao Gustav Kirchhoff 1845. godine.[1] Ove jednačine su nastavak radova Georga Oma[2][3] a prethode jednadžbama Maksvela.
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/72/Voltage_Divider_%285828207501%29.jpg/640px-Voltage_Divider_%285828207501%29.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/a1/Zirkuitu_elektrikoa.jpg/220px-Zirkuitu_elektrikoa.jpg)
Kirchhoffovi zakoni temeljni su zakoni električnih krugova i mreža i imaju široku primenu u elektrotehnici.[4] Oba Kirhofova zakona se mogu shvatiti kao oblik Maksvelovih jednačina u granicama niskih frekvencija (jednosmerna kola), a služe kao prva aproksimacija za naizmenična kola.[5]
Pri razmatranju složenijih razgranatih kola sa više kontura, potrebno je pored primjene Omovog zakona koristiti i Kirhofove zakone.[6]