Ratovi u bivšoj Jugoslaviji
From Wikipedia, the free encyclopedia
Ratovi na tlu Jugoslavije, odnosno Jugoslavenski nacionalistički ratovi, Postjugoslavenski ratovi, Ratovi raspadanja Jugoslavije, Ratovi za jugoslavensko nasljeđe je zajednički naziv za sve oružane sukobe na teritoriji Jugoslavije koji su svoj uzrok imali u nacionalističkim ideologijama ili koincidirali s raspadom te države 1991. U stranoj literaturi se za njih ponekad koristi izraz balkanski ratovi, zbog čega je Mischa Glenny uveo naziv "Treći balkanski rat" ne bi li ih razlikovao od balkanskih ratova koji su prethodili prvom svjetskom ratu. Zajednička je poveznica da je rukovodstvo četiri republike (Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Makedonija) i pokrajina Kosovo htjele neovisnost, a Beograd se tome suprostavljao, ali takva simplifikacija spada u politikantsko skretanje sa suštine ratova.[nb 1]
Ratovi u bivšoj Jugoslaviji | ||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Epizode iz rata (u smjeru kazaljke na sat, od gore lijevo): slovenska policija odvodi pripadnike JNA koji se se predali; uništen tenk u Vukovaru; rakete JNA nadgledaju Dubrovnik; pokop u Srebrenici; pripadnici UNPROFOR-a u Sarajevu tijekom opsade | ||||||||
| ||||||||
Sukobljene strane | ||||||||
1991. Hrvatska |
1991. JNA Republika Srpska Krajina | |||||||
1992.-1994. Hrvatska Republika Herceg-Bosna Hrvatska |
1992.-1994. Republika Bosna i Hercegovina |
1992.-1994. Republika Srpska SR Jugoslavija | ||||||
1994.-1995. NATO Oslobodilačka vojska Preševa, Medveđe i Bujanovca |
1994.-1995. 1998.-1999. SR Jugoslavija | |||||||
Komandanti i vođe | ||||||||
Milan Kučan Franjo Tuđman Hashim Thaçi NATO Leighton W. Smith Ridvan Qazimi "Lleshi" † |
Alija Izetbegović Sefer Halilović Rasim Delić Enver Hadžihasanović Haris Silajdžić Atif Dudaković Jovan Divjak |
Slobodan Milošević Radovan Karadžić Milan Martić Veljko Kadijević Blagoje Adžić Života Panić | ||||||
Žrtve i gubici | ||||||||
13.583 poginulih[1] 1998.-1999. 7 poginulih civila 28 poginulih vojnika |
1991.-1995. 30.906 poginulih vojnika 31.107 poginuo civil 571 poginulih ostalih[4][2] |
1991.-1995. 8 poginulih civila 18 poginulih policajaca 6 poginulih vojnika | ||||||
oko 4.000.000 izbjeglica i raseljenih |
Bili su to prvi veći oružani sukobi na tlu Europe od drugog svjetskog rata,[nb 2] a termin "etničko čišćenje", koji označava protjerivanje jednog naroda sa nekog područja, ušao je svjetsku uporabu. Zbog teških stradavanja i materijalnih šteta, sukobi su bili medijski praćeni i dokumentirani, te izazvali zgražanje međunarodne zajednice, zbog čega je osnovan Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) kako bi se kaznili počinitelji zločina, dok je masakr u Srebrenici u presudama tribunala proglašen genocidom. U ratovima je poginulo između 130.000 i 140.000 ljudi, dok je oko 4.000.000 postalo izbjeglicama ili je raseljeno, od čega 2,2 milijuna u ratu u Bosni i Hercegovini.
Poredani kronološki, ratovi u bivšoj Jugoslaviji su bila sljedeća četiri sukoba u 1990-ima:[6]
- Rat u Sloveniji (27.6. - 6.7. 1991.), ponekad nazivan Desetodnevni rat ili Slovenski rat za nezavisnost;
- Rat u Hrvatskoj (1991 - 1995), koji se u Hrvatskoj naziva Domovinski rat;
- Rat u Bosni i Hercegovini (1992 - 1995);
- Bošnjačko-hrvatski sukob (1992 - 1994);
- Kosovski rat (1998-1999), okončan NATO bombardiranjem Jugoslavije;
- Sukob na jugu Srbije (1999-2001);
- Sukob u Makedoniji 2001. (2001).
Ovisno o kriterijima, neki od gore navedenih ratova se smještaju u šire cjeline. Najčešći je takav slučaj s ratom u Hrvatskoj i BiH (kome se rjeđe pridodaje rat u Sloveniji), a koji se razlikuju od sukoba na Kosovu, koji je pak, povezan sa sukobima u Preševu,Medveđi,Bujanovcu i Makedoniji.