Jehovini svjedoci
From Wikipedia, the free encyclopedia
Jehovini svedoci ili Jehovni svjedoci su milenaristička restoracionistička hrišćanska denominacija sa nontrinitarijanskim uverenjima koja je razlikuju od većine drugih hrišćanskih zajednica.[1] Prema navodima same organizacije broji preko 8,3 miliona sledbenika aktivno uključenih u evangelizaciju,[2] preko 12 miliona članova koji redovno dolaze na godišnje konvencije, te preko 20,08 miliona članova koji proslavljaju Memorijal.[3][4] Njima upravlja Vladajuće telo Jehovnih svedoka, koje čine starešine sa sedištem u Bruklinu, a koje propisuje sve doktrine.[5][6][7] Verovanja Jehovinih svedoka se temelje na njihovom tumačenju Biblije[8][9] pri čemu prednost daju sopstvenom prevodu Novi svet - prevod Svetog pisma.[10][11][12][13] Veruju kako je uništenje sadašnjeg sveta u Armagedonu skoro, te da je uspostavljanje Božjeg kraljevstva na zemlji jedino rešenje za sve probleme čovečanstva.[14]
Zgrada Kule stražari u Warwick | |
Klasifikacija | milenarijanska, restoracionistička |
---|---|
Orijentacija | kršćanska |
Geografsko područje | svijet |
Osnivač | Charles Taze Russell (osnovao Pokret proučavatelja Biblije) |
Osnivanje | 1876: Proučavatelji Biblije 1931: ime Jehovini svjedoci Pennsylvania i Država New York, SAD |
Odvojila se od | Pokret proučavatelja Biblije |
Kongregacije | 119.712 |
Članova | 8,7 mil. |
Službeni website | http://www.jw.org |
Statistike prema Izveštaj za 2019 |
Grupa je nastala od pokreta Proučavatelja Biblije—osnovanog krajem 1870-ih od Čarlsa Tejza Rasela kao Društvo Zionove kule stražare—a značajne organizacijske i doktrinarne promene su se dogodile pod vodstvom Džozefa Frenklina Raderforda.[15][16] Naziv Jehovini svedoci, temeljen na Izaiji 43:10–12,[17] je uvedeno godine 1931. kako bi se razlikovali od drugih grupa Proučavatelja Biblije te simbolizovalo raskida sa Raselovim tradicijama.
Jehovini svedoci su najpoznatiji po svom propovedanju od vrata do vrata, distribuciji literature kao što su Stražarska kula i Probudite se!, te odbijanju vojne službe i transfuzija krvi. Ime Jehova smatraju nužnim za ispravno ispovedanje vere. Odbacuju Trojstvo, temeljnu besmrtnost duše, i paklene muke, koje smatraju vanbiblijskim konceptima. Ne slave Božić, Uskrs, rođendane kao i druge praznike i običaje za koje smatraju da su paganskog porekla i kao takvi nespojivi sa hrišćanstvom. Sledbenici svoj skup verovanja često nazivaju "istinom" i za sebe smatraju da su u "u istioni".[18][19] Jehovini svedoci smatraju da je svetovno društvo moralno izopačeno i pod uticajem Satane, te ograničavaju kontakte sa ne-Svedocima.
Kongregacijske disciplinske akcije uključuju odčlanjivanje, njihov izraz za formalno isključivanje te klonjenje.[20] Kršteni pojedinci koji formalno napuste zajednicu se smatraju "oddruštvenim" te ih se članovi također klone. I "odčlanjeni" i "oddruštveni" pojedinci mogu ponovo postati članovima ako se pokaju.
Stavovi o prigovoru savesti prema vojnoj službi i odbijanje pozdrava državnoj zastavi su Jehovine svedoke doveli u sukob sa mnogim vladama. Zbog toga su Jehovini svedoci bili metom progona te su njihove aktivnosti ograničavane i zabranjivane u nizu zemalja. Sudski sporovi vezani uz Jehovine svedoke su imali uticaja na zakonodavstva vezana uz građanska prava.