Izolacija od ovčje vune
From Wikipedia, the free encyclopedia
Izolacija od ovčje vune ima toplinska izolacijska svojstva koja su slična mineralnoj vuni. Niski toplinska koeficijent toplinske vodljivosti k zamotuljka ovčje vune je 0,039 W/m K na 10 °C, što je slično ostalim vlaknastim izolatorima. Prikupljena prirodna vuna isprana je nekoliko puta da bi uklonio lanolin, te se zatim miješa sa poliesterom koji pomaže da zadrži svoj oblik. Zamotuljak vune općenito sadrži 85% vune pomiješane sa 15% poliestera. Ovčja vuna je prirodno vlakno dobiveno od potpuno obnovljivog izvora. Čišćenje, izlaganje zraku i toplinska obrada vezivanja tijekom proizvodnje troši minimalnu energiju. Ona koristi samo 14% energije koja se inače koristila za proizvodnju izolacije od mineralne vune.
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/d1/Woolpic.gif/320px-Woolpic.gif)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/fa/Merino_shearing.jpg/320px-Merino_shearing.jpg)
Ovčja vuna je higroskopna i stoga će apsorbirati i osloboditi vodenu paru, ne narušavajući njezinu toplinsku učinkovitost. Kod hladnog vremena, ovčja vuna apsorbira toplinu iz vlage u zraku, što joj omogućuje da se smanji gubitak topline iz zgrade. U toplo vrijeme, oslobađanje vlage ima učinak hlađenja na vlakna koja smanjuje protok topline u zgradi. Vuna ima višu vatrootpornost od celuloze i celularno plastičnih izolatora. Topi se kada dođe u dodir sa izvorom plamena, ali bi se trebala sama i ugasiti. Tretirana je sa neopasnim vatrootpornim sredstvom kako bi poboljšala svoju vatrootpornost, zapaljivost i površinu širenja plamena. [1]
Ovčja je vuna uobičajeno dostupna u zamotuljcima u širini od 400 mm ili 600 mm ,te u tri debljine: 50 mm, 75 mm i 100 mm. Ovčja je vuna pogodna za toplinsku izolaciju tavana, potkrovlja, drvenih zidova i drvenih podova.