From Wikipedia, the free encyclopedia
Hévíz (njemački: Heuwies) je grad na zapadu Mađarske od 4,634 stanovnika[1]
Hévíz | |
---|---|
Centar grada | |
Koordinate: 46°47′N 17°11′E | |
Država | Mađarska |
Županija | Zala |
Vlast | |
- gradonačelnik | Gábor Papp |
Površina | |
- Urbano područje | 8.3 km²[1] |
Stanovništvo (2015.) | |
- Urbano područje | 4,634[1] |
- Urbana gustoća | 558.3 stan./km²[1] |
Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
Poštanski broj | 8380 |
Pozivni broj | 83 |
Službene stranice www.heviz.hu | |
Karta | |
Hévíz administrativno podpada pod Županiju Zala i poznat je kao termalno lječilište zbog svog istoimenog jezera koje je veliki termalni izvor.
Hévíz leži udaljen 37 km jugoistočno od Zalaegerszega, i svega 8 km sjeverozapadno od Keszthelya i Jezera Balaton.
Hévíz je nastao 1946. udruživanjem naselja Hévízszentandrás i Egregy, a status grada dobio je 1992.
Arheološkim istraživanjima provedenim početkom 1980-ih pronađeno je puno rimskih kovanica i drugih artefakata, pa se pretpostavlja da su još Rimljani koristili ljekovite vode njegova jezera.[2]
Ime Hévíz je prvi put dokumentirano u povelji iz 28. marta 1328. u kojoj Veszprémski kapitul proglašava Pála Magyara od Gimesa, upraviteljem svog feuda - Szentandrás-páh.[2] U opisu granica feuda navodi se mjesto koje se zove hévíz i to na latinskom - ad locum vulgariter heuvyz dictum.[2] Pod tim se mislilo na jezero.
Lingvisti pretpostavljaju da je hévíz mađarska riječ, i da je značila izvor, odnosno termalni izvor, jer je u tom smislu često korištena tokom srednjeg vijeka.[2]
Hévíz je postao poznat zbog svog jezera krajem 18. vijeka, nakon što ga je posjetio Mátyás Bel, jedan od najvećih mađarskih polimata svoga vremena - 1731. i dao relativno detaljan prikaz njegovih ljekovitih karakteristika. Nakon njega je ljekar Ferenc Szláby proveo je i objavio 1769. - naučnu analizu njegovih voda.[2]
Sve to je rezultiralo izgradnjom termalnog lječilišta za reumu - Szent András Reumakórház.
U izgradnji Hévíza najviše se angažirao krajem 18. vijeka grof Juraj Feštetić (mađarski: György Festetic).[2]
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.