From Wikipedia, the free encyclopedia
Härnösand čita se Hernesand je grad i općina na sjeveroistoku Švedske od 17,556 stanovnika u užem centru, dok kao općina ima 24,611.[1]
Härnösand | |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 62°38′N 17°56′E | |
| Država |  Švedska |
| pokrajina | Ångermanland |
| grofovija | Västernorrland |
| općina | Härnösand |
| Površina | |
| - Urbano područje | 10.89 km²[1] |
| - Područje utjecaja | 1,064.5 km²[1] |
| Stanovništvo (2010.) | |
| - Urbano područje | 17,556[1] |
| - Urbana gustoća | 1,612.1[1] |
| - Područje utjecaja | 24,611[1] |
| - Gustoća područja utjecaja | 23.1[1] |
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
| Poštanski broj | 871 xx |
| Pozivni broj | (+46) 611 |
| Službene stranice www.härnösand | |
| Karta | |
  Härnösand | |
Härnösand je i administrativni centar grofovije Västernorrland, koja ima 242,625 stanovnika.[1]
Härnösand leži dvadesetak km južnije od ušća rijeke Ångerman u Botnijski zaljev, udaljen 432 km sjeveroistočno od Stockholma. Grad zovu vrata Visoke obale koja se prostire od grada prema sjeveru.
Grad je administrativni, kulturni i trgovački centar regije i velikog dijela sjeverne Švedske.[2]
Härnösand je osnovao kralj Johan III - 1585. nedaleko od estuarija Ångermana, gdje se svakog septembra održavao godišnji sajam. Mjesto je bilo povoljno za luku iz koje bi se moglo izvoziti drva, željeznu rudu i stoku.[2]
Härnösand je 1647. postao sjedište biskupije, pa je već 1650. imao gimnaziju.[2]
Grad je gotovo pretvoren u pepeo u proljeće 1721. za vrijeme ruskog napada na sjevernu Švedsku. Od 1765. grad je ponovno administrativni centar, a od 1778. je i glavni grad Grofovije Västernorrland, iako je na početku 1800. imao samo 1800 stanovnika.[2] Do polovice 19. vijeka toliko je narastao, da je tad bio među 25 - 30 najvećih švedskih gradova. Vremenom je počeo stagnirati pa je danas daleko od toga.[2]
Härnösand je grad drvne industrije u kom ima nekoliko tvornica celuloze i pilana.
Najveća atrakcija grada je Visoka obala (švedski: Höga kusten) dio švedske obale Botnijskog zaljeva kog je UNESCO - 2000. uvrstio na Listu mjesta svjetske baštine u Evropi.[3]
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
