Gradišćanskohrvatski govor
From Wikipedia, the free encyclopedia
Gradišćanskohrvatski govor je regionalna varijanta čakavskog dijalekta u okviru srpskohrvatskog jezika koja se govori u Austriji, Mađarskoj, Češkoj Republici i Slovačkoj. Gradišćanskohrvatski je priznat kao manjinski jezik u austrijskoj državi Burgenland (Gradišće), u kojoj je, prema zvaničnim podacima, 2001. njime govorilo 19.412 osoba. Mnogi od austrijskih govornika gradišćanskohrvatskog žive i u Beču i Gracu, zahvaljujući procesu urbanizacije, koji je naročito podstaknut lošom ekonomskom situacijom u velikim delovima Gradišća.
Gradišćanskohrvatski | |
---|---|
Države | Austrija, Mađarska, Češka, Slovačka |
Broj govornika | 19.000 |
Jezična porodica | Indoevropska
|
Jezični kodovi | |
ISO 639-1 | – |
ISO 639-3 | – |
Manje hrvatske zajednice u zapadnoj Mađarskoj, jugozapadnoj Slovačkoj i južnoj Češkoj takođe se nazivaju Gradišćanskim Hrvatima. Oni pišu gradišćanskohrvatskim i kulturološki su usko povezani s austrijskim Hrvatim. Predstavnici Gradišćanskih Hrvata procenjuju da u ove tri zemlje ima ukupno oko 70.000 pripadnika ove etničke grupe.