![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/af/Salicin-perspective-2D-skeletal.png/640px-Salicin-perspective-2D-skeletal.png&w=640&q=50)
Glikozidi
From Wikipedia, the free encyclopedia
Glikozidi su složena organska jedinjenja sastavljena iz dvije komponente, šećera i aglikona.
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/af/Salicin-perspective-2D-skeletal.png/640px-Salicin-perspective-2D-skeletal.png)
Naširoko su rasprostranjenji u prirodi u različitim biljkama. Dosta se koriste u medicinske svrhe, posebno kardiotonični glikozidi koji imaju specifično djelovanje na srce.
Glikozidi nastaju kondenzacijom između hidroksilne grupe anomernog ugljika monosaharida ili fragmenta monosaharida bilo koje veličine i drugog jedinjenja koje može biti monosaharid ili aglikon. U aglikonsku komponentu spadaju aromatski i alifatski alkoholi, aromatski i alifatski amini, aromatski i alifatski tioli. U reakciji sa hidroksilnom grupom anomernog ugljika monosaharida sa hidroksilnom grupom alkohola formira se O-glikozidna veza, koja je suštinski acetalna veza, nastala u reakciji između hemiacetalne grupe (formirana iz aldehida i -OH grupe) i druge -OH grupe. U reakciji hemiacetalne grupe sa aminima nastaje N-glikozidna veza, a sa tiolima nastaje S-glikozidna veza. Na osnovu stvaranja glikozidne veze postoje O-glikozidi, N-glikozidi, S-glikozidi i C-glikozidi (nastali zamjenom kisikovog atoma iz O-glikozidne veze sa ugljikom).