Frizija
From Wikipedia, the free encyclopedia
From Wikipedia, the free encyclopedia
Frizija (zapadnofrizijski: Fryslân, sjevernofrizijski: Fraschlönj, saterlandski frizijski (istočnofrizijski): Fräislound, istočnofrizijski donjosaski: Freesland, njemački i nizozemski (holandski): Friesland, danski: Frisland) je obalna pokrajina duž jugoistočnog kuta Sjevernog mora. Frizija je tradicionalna domovina Frizima, germanskom narodu koji govori frizijskim jezikom, jezikom srodnom engleskom. Frizija se prostire od sjeverozapadne Nizozemske duž sjeverozapadne Njemačke sve do u jugozapadnu Dansku. Obično ju se dijeli na tri dijela:
Na sjeveru leži ahripelag Frizijski otoci, koji se uobičajeno dijeli na tri skupine:
Zapadna Frizija se ugrubo poklapa sa nizozemskom provincijom Friesland, sjevernim dijelom provincije Sjeverna Holandija, i historijskom pokrajinom Zapadni Friesland (Vliesland) i sa suvremenom provincijom Groningen, a zapadnofrizijski jezik se govori samo u sâmom Frieslandu. U Zapadnom Frieslandu, govori se narječjima sa jakim frizijskim substratom, (donjonjemačke i donje frankonijske varijante dijalekta). Valja uzeti u obzir da je "Westfriesland" samo najzapadniji dio tradicionalne pokrajine Zapadne Frizije, a sve su unutar sjeverne Nizozemske. U sjevernoj pokrajini Groningen, stanovnici govore groningsom, saskim narječjem.
Istočna Frizija (njemački: Ostfriesland) uključuje područja na sjeverozapadu njemačke savezne države Donje Saske, uključujući okruge Aurich, Leer, Wittmund i Friesland, kao i gradove Emden i Wilhelmshaven/Rüstringen.
Dio Sjeverne Frizije unutar njemačke savezne države Schleswig-Holstein zove se Nordfriesland, on se prostire duž obale te uključuju obalne otoke od ušća rijeke Eidera do državne granice sa Danskom na sjeveru.
Pola milijuna Frižana iz pokrajine Fryslân (ili Friesland) u Nizozemskoj govori frizijskim jezikom. Nekoliko tisuća više od rečene skupine, koji govore frizijski, govori skupinom narječja, često nerazumljivom jedna drugom i sigurno nerazumljivom s oblicima kojima se govori iza Sjeverne Frizije (Nordfriesland-a), se može naći u Sjevernoj Friziji u Njemačkoj, dok manji broj govornika sater-frizijskog jezika se nalazi u četirima selima Donje Saske u kraju zvanom Saterland u okrugu Cloppenburg, tik iza granica tradicionalne Istočne Frizije.
Frizija se dramatično mijenjala tokom vremena, zbog geoloških promjena i velikih katastrofalnih poplava, i zbog promjene vladara i kulturnog identiteta.
Frizi su u doba Antičkog Rima živili po terpenima (umjetno podignutim pješčanim brdima) kako bi se zaštitili od naglih poplava. Frizija je u to doba vrlo mala regija, prostirala se okvirno po današnjim nizozemskim provincijama Friesland i Sjeverna Holandija. Pretpostavlja se da je čak polovica stanovništva današnje Nizozemske živila u tadašnjem Frieslandu, koji je tad imao vrlo plodnu zemlju. Ali su te Antičke Frize iskorjenile poplave u 3. i 4. vijeku, po drugoj pretpostavci oni su se preselili u unutatrašnjost i kasnije se vratili na obalu.
Izvori istočnih Angla nazivali su stanovnike Frizije imenom Warnii, a ne "Frizi" ("Frisians").
U 7. i 8. vijeku, franačke kronike spominju ovo područje kao kraljevstvo Frizâ. Najvjerojatnije to nisi bili "Frizi" iz starorimskih vremena. Navedeno kraljevstvo je obuhvaćalo obalne pokrajine nizozemske i njemačke sjevernomorske obale.
U tim vremenima, frizijskim jezikom se govorilo duž cijele južne sjevernomorske obale te se stoga, ova pokrajina katkad navodi kao Velika Frizija (latinski: Frisia Magna).
Franci su pokorili zapadni dio u razdoblju od 689. - 719. a istočni, pred kraj 8. vijeka.
Dio Frizije zauzeli su Vikinzi 840-ih, ali su istjerani između 885. i 920. godine. U naučnim krugovima se drži da Vikinzi, vjerojatno nisu osvojili Friziju, nego su se naseljavali u određenim dijelima (kao što je otok Wieringen), gdje su sagradili jednostavne tvrđave te surađivali i trgovali sa domorodačkim Frizima.
Frizi su stvarali poldere u Zapadnom Frieslandu, koji se micao sve dalje i dalje od Frieslanda zbog poplava. Zapadni dio Frizije je postao grofovija Holland 1101. nakon par vjekova različite povijesti od ostalih krajeva. Frizija se počela identificirati kao zemlja sa slobodnim narodom u srednjem vijeku. Utrechtska biskupija nije pripadala više Friziji. Bilo je mnogo poplava u 11. i 12. vijeku, koje su odnijele brojne ljudske živote. Posljedica tih poplava je i stvaranje velikog zaljeva Zuiderzee ("Južno more"). Najveća poplava je bila 1322.
Slobodni Frizi (zapravo sitno plemstvo) i grad Groningen osnovali su Opstalboomsku Ligu i protivili se širenju feudalizma. Članovi tog saveza bili su Friesland, provincija Groningen, Istočna Frizija, Zevenwouden i ostali krajevi na njemačkoj i danskoj sjevernomorskoj obali. Ali se Opstalboomska Liga nije sastojala samo od Friza. Područje Zevenwoudena je bilo sasko, kao i grad Groningen. Dio Friza je živio pod vlašću Hollandskih grofova u Zapadnom Frieslandu. Opstalboomska Liga nije bila uspješna. Kolabirala je nakon par godina neprekidnih unutarnjih previranja.
U 15. vijeku je došao kraj frizijske slobode. Grad Groningen je počeo dominirati Provincijom Groningen. Sitni plemić u Istočnoj Friziji uspio je poraziti svoje rivale, također sitne plemiće i postao je grof Istočne Frizije. S druge strane bremensko-hamburški nadbiskup i danski kralj pokorio je velika područja Frizije, tako da su samo Friesland zadržao svoju nezavisnost i slobodu. Friesland je pokoren 1490-ih od strane grofa Alberta od Saske i Meissena.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
