Bruno Stojić

Bruno Stojić (Hamzići, 8. travnja 1955.), bosanskohercegovački političar hrvatskog porijekla i bivši načelnik Odjela obrane Hrvatskog vijeća obrane (HVO), vojne formacije nepriznate Hrvatske Republike Herceg-Bosne tijekom Rata u Bosni i Hercegovini.^[1] Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) osudio ga je 29. 5. 2013. na 20 godina zatvora zbog ratnih zločina i zločina protiv čovečnosti.^[2]

Bruno Stojić
Biografske informacije
Rođenje	8. travnja. 1955. Hamzići, Čitluk, BiH
Državljanstvo	Hrvat
Karijera
Čin	vojni zapovjednik, načelnik Odjela (kasnije Ministarstva) obrane HVO-a
Ratovi	Rat u Hrvatskoj Rat u Bosni i Hercegovini
Vojska	Hrvatsko vijeće obrane

Životopis

Bruno Stojić rođen je 8. 4. 1955. u selu Hamzićima, u općini Čitluk, Narodna Republika Bosna i Hercegovina.

Suđenje u Haagu

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) izdao je 2004. optužnice protiv šest čelnika bivše Hrvatske Republike Herceg-Bosne Jadranka Prlića, Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića.^[1] Stojić je optužen za progone na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi; ubojstvo; silovanje; deportacije; zatočavanje; nečovječna djela; hotimično lišavanje života; premještanje i zatvaranje civila; nečovječno postupanje; uništavanje imovine širokih razmjera i oduzimanje imovine koje nije opravdano vojnom nuždom, a izvedeno je protupravno i bezobzirno; okrutno postupanje; protivpravni rad; bezobzirno razaranje gradova, naselja ili sela ili pustošenje koje nije opravdano vojnom nuždom; uništavanje ili hotimično nanošenje štete ustanovama namijenjenim religiji ili obrazovanju; pljačkanje javne ili privatne imovine i protupravni napad na civile, Bošnjake, 1993. i 1994. tijekom napada na Prozor, Gornji Vakuf, Jablanicu, Ljubuški, Stolac, Čapljinu i Vareš te opsadu Mostara u sklopu Bošnjačko-hrvatskog sukoba. Prema optužnici cilj je bilo protjerivanje bošnjačkog stanovništva, stvaranje etnički čistih prostora te konačno njihovo odvajanje i priključenje Hrvatskoj u granicama Banovine Hrvatske iz 1939.^[1]

Stojić se dobrovoljno predao sudu i izjavio da nije kriv ni po jednoj točki optužbe. Suđenje je počelo 26. 4. 2006, a završne riječi su se održale u ožujku 2011. Tužilaštvo je predstavilo 145 svjedoka, a obrana 65, te uključilo 4.914 dokaznih predmeta u rasponu od 465 sudskih radnih dana,^[3] što taj predmet čini najdužim u povijesti suda.^[4]

Dana 29. 5. 2013. osuđen je na 20 godina zatvora zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti.^[5]

Izvori

1. „Tužitelj Međunarodnog suda protiv Jadranka Prlića, Brune Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića - Druga izmijenjena optužnica”. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ). 11. lipnja 2008. Pristupljeno 1. studenog 2012.
2. „Six Bosnian Croat ex-leaders convicted of war crimes”. BBC. 29. 5. 2013.. Pristupljeno 27. 7. 2021.
3. „Prlić i drugi (IT-04-74) - Podaci o predmetu”. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ). Pristupljeno 1. studenog 2012.
4. „Prlić, Praljak i ekipa se vraćaju 9. lipnja u Den Haag”. Javno.ba. Pristupljeno 1. studenog 2012.^{[mrtav link]}
5. „Vrh "Herceg-Bosne" osuđen na 111 godina”. E-novine. 29. svibnja 2013. Arhivirano iz originala na datum 2013-06-08. Pristupljeno 29. svibnja 2013.

Vanjske poveznice

• Sažetak presude MKSJ
• Podaci o predmetu^{[mrtav link]} MKSJ