Bosanski križarski rat
From Wikipedia, the free encyclopedia
Greška u skripti: Ne postoji modul „Military navigation”.
Bosanski križarski rat | |||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Segment Križarskih ratova | |||||||||
| |||||||||
Sukobljene strane | |||||||||
Kraljevina Mađarska | Banovina Bosna | ||||||||
Komandanti i vođe | |||||||||
Koloman |
Bosanski križarski rat vodio se protiv neodređenih heretika od 1235. do 1241. godine. U biti je to bio mađarski agresorski rat usmjeren protiv Bosanske banovine sankcionisan kao križarski rat. Predvođeni mađarskim princem Kolomanom, križari su uspjeli osvojiti samo periferne dijelove države. Slijedili su ih dominikanci, koji su izgradili katedralu i osudili lokalne heretike na smrt spaljivanjem. Križarski rat naglo je završio kada su samu Mađarsku napali Tatari. Križari su bili prisiljeni povući se kako bi se suprotstavili agresorima na vlastitu zemlju, a sa njima i Kolman. Kasniji pape pozivali su na još križarskih ratova protiv Bosne, ali ni do jednog nije došlo. Neuspjeli križarski rat doveo je do vjekovnog nepovjerenja i mržnje prema Mađarima u bosanskoj populaciji.