Autonomna pokrajina zapadna Bosna je bila samoproglašena i nepriznata država na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine koja je postojala tokom završnih godina rata u Bosni i Hercegovini. Zauzimala je dijelove Cazinske Krajine (dijelovi općina Velika Kladuša i Cazin). Prvobitno je proglašena kao autonomna pokrajina, da bi kasnije proglasila nezavisnost od Bosne i Hercegovine kao Republika zapadna Bosna. Osnovana je na područjima naseljenima Bošnjacima u tzv. bihaćkom džepu, koje su tada bile pod opsadom srpskih snaga; njeni osnivači su se zalagali za politiku kolaboracije sa srpskim državnopravnim entitetima - Republikom Srpskom i Republikom Srpskom Krajinom - a zbog čega su došli u sukob sa Bošnjacima koji su ostali vjerni vladi u Sarajevu. Iako je pretendirala na teritoriju koji uglavnom odgovara današnjem Unsko-Sanskom kantonu, Zapadna Bosna nikada nije zaživjela, jer je njene osnivače najveći dio Bošnjaka smatrao izdajnicima. Njenu teritoriju je ljeti 1994. zauzeo V korpus ARBiH tokom operacije Tigar, ali je obnovjena nakon srpske kontraofenzive u operaciji Pauk krajem godine. Konačno je prestala postojati u operaciji Oluja.