![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/59/Gewerbliche_Unterrichts-Anstalten_in_%25C3%2596sterreich_1899.jpg/640px-Gewerbliche_Unterrichts-Anstalten_in_%25C3%2596sterreich_1899.jpg&w=640&q=50)
Cislajtanija
From Wikipedia, the free encyclopedia
Cislajtanija (njemački: Cisleithanien, češki: Předlitavsko, poljski: Przedlitawia, ukrajinski: Цислейтанія, slovenski: Cislajtanija, talijanski: Cisleitania) bio je neslužbeni naziv za austrijski sjeverozapadni dio Austro-Ugarske od 1867. do 1918.
Cislajtanija Cisleithanien | |||
---|---|---|---|
![]() | |||
|
|||
Država | ![]() | ||
Osnivanje | 1867. [1] | ||
Služneni naziv Cislajtanije bio je zapravo Carstva i zemlje zastupljene u Carevinskom vijeću (njemački: Die im Reichsrat vertretenen Königreiche und Länder)[1] ali kako je to bio nespretno dugi naziv zvali su je radije Cislajtanija ili Austrijske zemlje (njemački: Österreichische Länder).
Nakon Austro-Ugarske nagodbe i podjele monarhije 1867. granica između Cislajtanije i Transletanije (ugarski dio) povučena je duž riječice Leithe pritoke Dunava. Pa su po latinskom zemlje do rijeke dobile prilog cis a zemlje preko rijeke trans. [1]
Cislajtanija je 1910. imala 28 571 900 stanovnika, glavni grad i sjedište cara i parlamenta bio je Beč