Američki Djevičanski otoci
From Wikipedia, the free encyclopedia
Djevičanski otoci Sjedinjenih Država (engleski United States Virgin Islands) je naziv za grupu otoka u Karibima koje predstavljaju vanjski teritoriju Sjedinjenih Država. Ti otoci su geografski dio Djevičanskih otoka. Čine ih četiri glavna otoka - St. Thomas, St. John, St. Croix i Water Island te mnogi manji otoci. Predstavljaju jedinu američku teritoriju gdje promet teče lijevom stranom .
Djevičanski otoci Sjedinjenih Država United States Virgin Islands | |
---|---|
Geslo: United in Pride and Hope Ujedinjeni u ponosu i nadi | |
Himna: "Virgin Islands March" | |
Glavni grad | Charlotte Amalie 18°21′0″N, 64°56′0″W |
Najveći grad | glavni_grad |
Službeni jezici | Englezi |
Etničke skupine | 74% Afrokaribljani, 13% bijelci, 5% Portorikanci, 8% ostali |
Government | |
Barack Obama (Dem.) | |
• Guverner | Kenneth Mapp (neovisni) |
• Viceguverner | Gregory R. Francis (Dem.) |
Utemeljenje | |
• Transfer od danske na američku vlast | 31. mart 1917. |
• Revidirani organski zakon | 22. jul 1954. |
Površina | |
• Ukupno | 346,36 km2 (202..) |
Stanovništvo | |
• Procjena za jul 2007. | 108.448 (191..) |
• Popis iz 2000 | 108.612 |
• Gustoća | 354 /km2 (34..) |
BDP (PPP) | procjena za |
• Ukupno | - |
Valuta | Američki dolar (USD) |
Vremenska zona | UTC-4 (AST) |
UTC-4 (nema) | |
Pozivni broj | +1 (spec. +1-340) |
Veb-domena | .vi i .us |
U Danskoj se nazivaju Bivši Danski Zapadnoindijski otoci(De tidligere Dansk Vestindiske Øer).
Otoke su ispočetka naseljavali Ciboneyi, Caribi, Arawaci i druga indijanska plemena. Godine 1493. otkrio ih je Kristofor Kolumbo i nazvao po sv. Ursuli. Nakon toga su na njima vlast ustanovile razne evropske države - Španija, Engleska, Holandija, Malteški vitezovi, Francuska, i konačno Danska, koja je ustanovila vlast nad svim otocima godine 1733. Temelj ekonomije je bilo uzgajanje šećerne trske i korištenje robovske snage sve dok ropstvo 3.7. 1848. nije ukinuto ukazom lokalnog guvernera.
Za vrijeme prvog svjetskog rata su se SAD bojale da bi Njemačka mogla okupirati Dansku i otoke koristiti kao bazu za svoje podmornice. Zato je Danskoj ponuđeno da otoke proda za 25 miliona US$. Danska vlada je to shvatila kao ultimatum i popustila te prenijela suverenitet 17. januara 1917. Svim stanovnicima je godine 1927. dano američko državljanstvo.
Danas je glavna ekonomska djelatnost turizam.
Otok od godine 1970. uživa lokalnu samoupravu, bira vlastitog guvernera te šalje jednog delegata u Kongres SAD, koji, pak nema pravo glasa, ali sudjeluje u radu kongresnih odbora. Slično kao i Portoriku, stanovništvo je podijeljeno oko toga želi li potpunu nezavisnost, status američke savezne države ili status quo.