Abakus (računanje)
From Wikipedia, the free encyclopedia
Abakus (lat.) ili abak (grč.) je prva poznata sprava za računanje starih Egipćana, Grka, Rimljana, Kineza. Računaljka je bila u obliku ploče. Rimski abak je bio ploča podeljena na pruge ili pravougaona polja, po kojima su se pomerali kamenčići ili žetoni. Prema položaju kamenčiću je pripadala određena mesna vrednost. Od latinskog izraza calculus - kamenčić nastalo je izraz calculare - računati. U Evropi se rimski abak mestimično upotrebljavao do XVI veka. Kineski abak je bio okvir sa napetim žicama na kojima su nanizane kuglice, svakoj žici, odgovarala je određena mesna vrednost. (Stariji korisnici se sećaju ovih računala sa prvih časova matematike u osnovnoj školi.) Od kineskog razvio se i japanski soroban na kojem su unutar okvira na štapićima bili nanizani dvostruki čunjići (4+1 na svakom štapiću). Soroban se u Japanu i danas ponegde upotrebljava. Abak sličan kineskm i japanskom mnogo se do nedavno upotrebnjavao i u Rusiji (SSSR).
Danas je teško zamisliti brojanje i računanje bez pisanih brojeva, ali nekada nisu ni postojali pisani brojevi. Ono na čemu se najranije računalo bili su prsti na rukama. Međutim za potrebe trgovine bilo je nužno smisliti neko pomagalo koje će moći da prebroji i izračuna veće vednosti. Jedno od takvih pomagala je bio abakus. Abakus je prosta i istorijski stara sprava za računanje. U narodu je poznat kao sprava (mašina) za računanje za decu ili kao harfa za ludake. I dan-danas je rasprostranjena i upotrebljava se u mnogim krajevima sveta.