Godina 220. pne. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U rimskoj državi bila je poznata kao Godina konzulstva Levina/Katula i Scevole/Filona (ili, rjeđe, godina 534. Ab urbe condita). Oznaka 220. pne. za ovu godinu se koristila od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska eraAnno Domini postala glavna metoda u zapadnoj Evropi sa označavanje godina.
Nakon što je pobunjeni satrap Molon osvojio velike dijelove Seleukidskog Carstva i proglasio se novim kraljem, mladi kralj Antioh III odlučuje privremeno obustaviti pripreme za osvajanje južne Sirije od Egipta. Umjesto toga kreće u pohod na istok, prelazi Tigris i u bitci tuče Molona, koji nakon toga vrši samoubistvo, isto kao i njegov brat AleksandarTigris. Antioh nastavlja pohod, te osvaja Atropatenu, sjeverozapadni dio Medije.
Skerdileda uz pomoć Etolaca nastavlja napadati Aheju, iz pomoć domaćih izdajnika osvaja Kinetu, grad na sjeveru Arkadije.
Ahej, seleukidski guverner Male Azije koji je vjerno služio kralja i povratio sve teritorije izgubljene u prethodnom ratu protiv pergamskog kralja Atala, postaje žrtvom spletki svemoćnog kraljevog ministra Hermeje. Nakon što je lažno optužen da priprema pobunu, Ahej je, da bi spriječio vlastito pogubljenje, diže pobunu i proglašava se kraljem.
Rimljani odlučuju stati na kraj ilirskoj pirateriji te započinju drugi ilirski rat. Nakon što su rimske snage okupirale Faros i Dimil, glavna uporišta Demetrija Hvaranina, on utočište traži na dvoru makedonskog kralja Filipa V.
Nakon što je Laodika (kći pontskog kralja Mitidata II) svom mužu Antiohu III rodila sina dok je on bio na pohodu, Hermeja počinje kovati zavjeru s ciljem da likvidira kralja kako bi preuzeo vlast kao regent malodobnog vladara. Antioh otkriva zavjeru i daje likvidirati Hermeju.
Nakon što je pokorio cijelu Kinu, novoproglašeni car Qin Shi Huang započinje izgradnju sistema drvoredima obrubljenih cesta koja će spajati sve dijelove njegovog carstva, kao i spajanje regionalnih utvrda koje označava početak izgradnje Velikog kineskog zida.
Načinjena brončana statua zvana Galski poglavica ubija svoju suprugu i sebe (približan datum). Rimska kopija se danas čuva u Nacionalnom rimskom muzeju u Rimu.
Napravljena statua Umirući galski trubač, čiji je mogući autor Epigon, (približan datum). Rimska kopija se danas čuva u Kapitolinskom muzeju u Rimu.