Godina 1. pne. bila je prijestupna godina koja počinje u četvrtak u julijanskom kalendaru. Prethodila joj je godina 2. pne. a slijedila je godina 1. n.e., s obzirom da nije bilo nulte godine.
Gregorijanski | 1. pne. |
Olimpijada | 194:3.–194:4. |
Ab urbe condita | 753. |
Seleukidski | 311–312. |
Islamski | 641–640. BH |
Hebrejski | 3760–3761. |
Bizantski | 5508–5509. |
Koptski | -284–-283. |
Iranski | -622–-621. BP |
Hindu kalendari | |
• Vikram Samvat | 56–57. |
• Shaka Samvat | N/D |
• Kali Yuga | 3101–3102. |
Kineski | 2636–2637. |
Holocenski kalendar | 10000. |
Podrobnije: Kalendarska era |
U svoje vrijeme je bila poznata kao Godina konzulstva Lentula i Pizona ili, rjeđe, godina 753. Ab urbe condita. Oznaka 1. pne. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavna metoda za imenovanje godina.
U holocenskom kalendaru ovo je godina 10.000.
- Rimski car August šalje svog unuka i usvojenog sina Gaja Cezara na Istok kao komandanta vojske. Gaj Cezar na otoku u rijeci Eufrat sklapa mirovni sporazum sa partskim kraljem Fraatom V.
- Ovidije piše Umjetnost ljubavi (Ars Amatoria).
- Kineski car Ai od Hana umire i formalno ga nasljeđuje njegov rođak Ping od Hana (1. pne. – 6. n.e.), deveteogodišnji dječak, kome je Velika carica majka Wang kao regenta imenovala Wang Manga.
- Inkarnacija Isusa (začeće 25. marta i rođenje 25. decembra), prema proračunu Dionizija Malog u njegovoj eri anno Domini kako ga tumači većina učenjaka (Dionizije je koristio riječ "inkarnacija", ali nije jasno da li je pod time podrazumijevao začeće ili rođenje).[1][2] Međutim, barem jedan učenjak misli kako je Dionizije inkarnaciju Isusa smjestio u sljedeću godinu - 1. n.e..[1][2] Većina historičara ne smatra Dionizijeve proračune za autoritativne, te događaj smještaju nekoliko godina ranije (v. Kronologija Isusa).[3]
- Dong Xian, kineski velikodostojnik u službi dinastije Han pod carem Aijem od Hana (r. 23. pne.)
- Car Ai od Hana (r. 27. pne.)
- Carica Fu
- Carica Zhao Feiyan (r. 32. pne.)
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.