18. 1. - Umro beogradski arhiepiskop Maksim i bivši despot Đorđe Branković, sahranjen u svojoj zadužbini Krušedolu - ovim se završavaju mnogi srpski letopisi i spiskovi stare gospode[1], mada se titula despota koristi još par decenija (manastir i Maksimove mošti uništene 200 godina kasnije, tokom Austrijsko-turskog rata).
23. 1. - Umro Fernando II. Aragonski, nasleđuju ga kćerka Juana I. Kastiljska ("Luda") i unuk Karlo (koji stiže 1517. iz Flandrije).
5. 5. - Papa Lav X. daje Vojvodstvo Urbino svom sinovcu Lorenzu de' Mediciju, na račun Francesca Della Rovere (vratiće se 1521).
svibanj - Sabor u Budimu odlučuje da uz mladog kralja vlada Državno vijeće baruna, prelata i nižeg plemstva (nisu prihvaćeni ni skrbnici koje je Vladislav odredio, ni izbor gubernatora)[2].
Selim I nudi mir Ugarskoj, ali papa Lav X. odvraća i poziva evropske vladare na pomoć Hrvatskoj.
9. 8. - Dansko-ruski ugovor o prijateljstvu, protiv Šveđana i Poljaka.
13. 8. - Noyonski ugovor označava kraj Rata Cambraiske lige: španski kralj Karlo priznao francuskom François I pravo na Milano a ovaj njemu na Napulj.
18. 8. - Bolonjski konkordat - francuski kralj putem prava imenovanja veledostojnika kontroliše crkvu u zemlji.
24. 8. - Bitka kod Mardž Dabika - osmanska pobeda nad Mamelucima, čiji sultan Al-Ashraf Qansuh al-Ghawri umire; Selim I zatim trijumfalno ulazi u Alep.
9. 5. - Turski korsar Curthogoli sa 12 do 15 jedrenjaka na ulazu u Jadran - jedan od prvih pomena turskih gusara[3].
28. 10. - Bitka kod Han Junisa, vezir Borovinić porazio Mameluke kod Gaze.
4. 12. - Kraj Rata Cambraiske lige: Briselski mir između Francuske i Svetog Rimskog Carstva - Francuskoj priznat Milano, Veneciji veći deo carskih poseda u Lombardiji (sledeća runda Talijanskih ratova sledi 1521).
16. 12. - Sultan Selim I kreće iz Damaska prema Egiptu.