Žuta groznica
From Wikipedia, the free encyclopedia
Žuta groznica[1][2] je akutna bolest koju prouzrokuje virus žute groznice (YFV, iz roda Flavivirus).[3] U većini slučajeva, simptomi su vrućica, drhtanje, gubitak aptetita, mučnina, bolest mišića, osobito leđnih, te glavobolje. Simptomi se uglavnom poboljšaju nakon pet dana.[3] Kod nekih pacijenata, dan nakon što im je bolje, vrućica se vrati, pojavi se bol u želucu te započinje opasno oštećenje jetre koja se manifestira žuticom.[3] Ako se to dogodi, povećava se i rizik krvarenja i zatajenja bubrega.[3]
Žuta groznica | |
---|---|
virus žute groznice pod mikroskopom (uvećano 234.000 puta) | |
Specijalnost | zarazna bolest |
Klasifikacija i eksterni resursi | |
ICD-10 | A95 |
ICD-9 | 060 |
DiseasesDB | 14203 |
MedlinePlus | 001365 |
eMedicine | med/2432 emerg/645 |
MeSH | D015004 |
Bolest izaziva virus žute groznice koga prenose komarci, uglavnom vrste Aedes aegypti.[3] Izaziva bolest jedino među ljudima, primatima i nekim vrstama komaraca.[3] Ovi komarci ne mogu da se hrane i razvijaju na temperaturi nižoj od 23 °C i zbog toga je žuta groznica bolest tropskih predela. Međutim, u uslovima avionskog saobraćaja njihovo prenošenje je preko leta moguće i krajeve sa umerenom klimom, te su tako povremeno zabilježeni i slučajevi u Evropi. Virus je RNA virus roda Flavivirus.[4] Ova bolest se katkad teško razlikuje od drugih bolesti, osobito u ranijoj fazi.[3] Da bi se potvrdilo, potrebno je testiranje krvi polimeraznom lančanom reakcijom.[5]
Sigurno i učinkovito cijepljenje protiv žute groznice postoji i u nekim državama je obvezno za strane državljane.[3] Drugi napori da se spriječi ova bolest uključuje smanjivanje populacija komaraca koji ju šire.[3] U područjima u kojima je žuta groznica česta a vakcinacija rijetka, rane dijagnoze slučajeva i imunizacija stanovništva su važni kako bi se spriječila epidemija.[3] Kod inficiranih pacijenata liječenje je sintomatsko, pošto ne postoje specifične terapijske mjere protiv virusa.[3] U osoba sa ozbiljnom zarazom, smrt je javlja u gotovo polovici pacijenata koji ne prime terapiju.[3]
Žuta groznica uzrokuje 200.000 infekcija i oko 30.000 smrti svake godine,[3] a gotovo 90% svih slučajeva se zabilježi u Africi.[5][6] Gotovo milijardu ljudi živi u područjima gdje je ta bolest česta.[3] Česta je u tropskim područjima Južne Amerike i Afrike, ali ne i u Aziji.[3][7] Od 1980-ih, broj slučajeva žute groznice se povećava.[3][8] Smatra se da je to stoga jer je manje ljudi imuno, više ih živi u gradovima, češće se sele, a osjeti se i uticaj klimatskih promjena.[3] Bolest potječe iz Afrike, gdje se proširila po Južnoj Americi u 17. vijeku zbog razmjene robova.[1] Od 17. vijeka, bilo je nekoliko epidemija ove bolesti po Americi, Africi i Evropi.[1] U 18. i 19. vijeku, žuta groznica je bila najopasnija zarazna bolest.[1] Godine 1927., virus žute groznice je postao prvi virus koji je uspješno izolovan.[4][9]