![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/f1/Solar_Panel_-_Cleantech_Solar.jpg/640px-Solar_Panel_-_Cleantech_Solar.jpg&w=640&q=50)
Amaanyi g’Enjuba
From Wikipedia, the free encyclopedia
Amaanyi g’enjuba kye kitangaala n’ebbugumu ebiva ku Njuba. Amaanyi ago ge gakozesebwa mu ngeri ng’okufumba, okuwa ekitangaala n’okukola emirimu emirala egy’enjawulo egy’ekikugu nga tweyambisa tekinologiya ow’engeri ez’enjawulo. Amaanyi gano ga buttoned era weegali mu bungi. Ky’ova olaba nga gettanirwa nnyo. Ekitongole kya Amerika eky’eby’Enkulaakulana, United Nations Development Programme kyakola okunoonyereza mu 2000 ne kizuula nti amaanyi g’enjuba gali mu kigero ky’obungi obwenkana 1,575–49,837 exajoules (EJ). Ekigero ekyo kisingira wala nnyo obungi bw’amaanyi obukozesebwa mu nsi obuwera nga 559.8 EJ nga bwe kyalabibwa mu mwaka gwa 2012. Mu mwaka gwa 2011, Ekitongole ky’Ensi yonna ekikola ku Amaanyi agakozesebwa mu nsi, International Energy Agency kyagamba nti tekinologiya w’amaanyi g’enjuba agataggwaawo ate nga si ga buseere, bw’anaakulaakulanyizibwa obulungi tujja kuganyulwa nnyo. Kyayongerako nti tekinologiya ono ajja kusobozesa ensi obuteeraliikirira bikwata ku Maanyi nga balina amaanyi g’enjuba agatasalako era ge tutasobola kumalawo; kikendeeza ku kucaafuwaza obutonde, kikendeeza ku lubugumu olungi oluzze mu nsi n’emiganyulo emirala mingi. Ekitongole ekyo kigamba nti nti emiganyulo egyo gituuka mu buli nsi. [1]
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/f1/Solar_Panel_-_Cleantech_Solar.jpg/320px-Solar_Panel_-_Cleantech_Solar.jpg)