Abakaliki bụ isi obodo nke Ebonyi Steeti dị na ndịda ọwụwa anyanwụ Naịjirịa, kilomita irí isii na anọ mi iri anọ n'ebe ndịda ọ bụla nke Enugu. Ndị bi ebe ahụ bụ ndị mba Igbo. Ọ bụ isi ụlọ ọrụ nke ógbè Ogoja tupu e mepụta steeti ndịda ọwụwa anyanwụ na 1967.

Thumb
Obodo ukwu Abakeleke na ugwu Azugwu n'azụ atọ (a kụrụ)

Okwu mmalite

Aha Abakeleke pụtara 'Aba Nkaleke' na mbụ ma bụrụ aha obodo dị n'ala Izzi (Nkaleke).

Akụkọ ihe mere eme

Abakeleke bụ ebe dị mkpa maka ahia ohu na narị afọ nke iri na asaa. Ahịa ohu gara n'ihu n'ógbè ahụ site na mwakpo Aro na Abakaliki na mpaghara ndị gbara ya gburugburu na narị afọ nke 18.

Thumb
Abakeleke Ochie, ca.1910

Ọnọdụ akụ na ụba

Abakeleke, dị ka ọ dị n'oge gara aga, bụ ebe azụmahịa ugbo gụnyere ngwaahịa ndị dị ka yam, akpụ, osikapa, na mmanụ nkwụ na mkpụrụ nkwụ. A makwaara ya maka isi obodo ya, zinc, nnu, na igwu ala nzụ ọcha ma ọ bụ igwu ala.[1] Ha na-akwado ogige golf na ọtụtụ ụlọ nkwari. E nwekwara ugbo ọkụkọ na nke na-emepụta àkwá na steeti ahụ.[1]

Ọnụ ọgụgụ ndị bi na ya

Ọnụọgụ ikpeazụ a maara nke Abakeleke dị puku narị abụọ na iri abụọ na atọ afọ n'afọ 2022. E mere atụmatụ na ọnụ ọgụgụ ndị bi na mpaghara metro ahụ dị puku narị isii na iri isii na abụọ n' afọ 2023). [2]

Ọnụ ọgụgụ mmadụ

Ndị Igbo bi na Abakeleke n'ozuzu ha. Abakeleke bụ ndị bi n'ebe ugwu ọwụwa anyanwụ Igbo nke mpaghara Afikpo-Abakeleke. A na-ejikwa Abakeleke na-ezo aka na ndị Abakeleke ochie na-agụnye Ohaukwu-Ishielu-Izzi-Ezza-Ikwo.

Ọnọdụ ihu igwe

Oge ọkọchị na Abakaliki na-ekpo ọkụ, na-ekpuchi, ma na-ekpu ọkụ ebe oge mmiri na-ekwo ekpo ọkụ, mmegbu, na ihu igwe. Okpomọkụ anaghị ada n'okpuru ° F iri ise nà asaa ma ọ bụ rịa elu karịa ° F iri iteghete na abụọ n'afọ niile, na-agbanwekarị n'etiti ° F iri isii na ise na ° F iri asatọ na iteghete.[3] [4][5]

Ihe owuwu

Abakeleke dị n'ebe ụzọ Enugu, Afikpo na Ogoja jikọtara. Abakeleke nwekwara ụlọ ọgwụ gọọmentị etiti, nke nyere aka nke ukwuu n'ịkwụ ụgwọ maka inye nlekọta ahụike ọha na eze na obodo na steeti.[6] E nweela nnukwu mmepe na-aga n'ihu n'etiti obodo; ndị a gụnyere iwu okporo ụzọ, ụlọ ahịa na ebe ahịa, àkwà mmiri na-efe efe na-agafe Sahara na njikọ presco na spera-in-deo n'etiti ndị ọzọ.

Mmụta

Isi ụlọ akwụkwọ nke Ebonyi State University dị na mpụga obodo ahụ.

Okpukpe

Ndị Abakeleke dị ka ndị ọzọ nọ n'ebe ndịda ọwụwa anyanwụ Naijiria bụ ndị Kraịst. Okpukpe ndị ọzọ dị ka omenala, Alakuba, wdg. bụ ndị ụmụ amaala ole na ole na ndị na-abụghị ụmụ amaala si n'akụkụ ndị ọzọ nke mba ahụ na-eme. Roman Katọlik, Presbyterian, Anglican na ozi Pentikọstal ndị ọzọ bụ okwukwe Ndị Kraịst kachasị. Na mkpụrụ ụbọchị nke mbụ nke ọnwa Machị afọ 1973, e mere obodo ahụ isi oche nke Roman katoliki Diocese nke Abakeleke . [7]

Ihe edeturu n'okpuru ala

Edensibia

Wikiwand in your browser!

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.

Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.