![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/64/Paul_Magloire_portrait.jpg/640px-Paul_Magloire_portrait.jpg&w=640&q=50)
Paul Eugène Magloire
From Wikipedia, the free encyclopedia
Paul Eugène Magloire, ki fèt Erreur de script : la fonction « modelDate » n’existe pas. nan Katye Moren nan Kap Ayisyen (Ayiti) epi ki mouri Erreur de script : la fonction « modelDate » n’existe pas. nan Pòtoprens (Ayiti),[1], se yon politisyen ak yon militè ayisyen. Li se premye Prezidan Repiblik Ayiti eli pa vòt inivèsèl.[2]
Paul Eugène Magloire | |
---|---|
![]() | |
Fonksyon | prezidan Ayiti |
Nesans | Katye Moren, Kap Ayisyen |
Lanmò | (ak 93 ane) Pòtoprens Ayiti |
Nasyonalite | ayisyen |
modifye - modifye kòd - gade Wikidata ![]() |
Premye chèf lapolis Pòtoprens, li te patisipe an 1946 nan junt militè ki te prezide pa Jeneral Frank Lavaud. Ansuit, li te fè pati opozisyon prezidan Dumarsais Estimé, ki te vle pwolonje prezidans li, e li te fonde Mouvman Travayè Peyizan (MOP), ki te vin prensipal pati opozisyon an.
Apre revokasyon Estimé nan , li antre ankò nan gouvènman pwovizwa Lavaud, aprè sa li te deklare tèt li kandida pou premye eleksyon prezidansyèl pa vòt inivèsèl. Li te genyen men anba devan sosyalis ak kominis ak konsèvatè.
Sou pouvwa depi 1950 pou rive 1956, li te modifye konstitisyon an epi mete sou pye, pa referandòm, yon nouvo rejim repibliken ki te distenge bò kote li rejim prezidansyèl, kidonk kraze ak palmantè. Ayiti vin tounen yon destinasyon touristik pandan manda li. Se gouvènman li a ki aplike vòt fanm yo. An 1954, Siklòn Hazel te ravaje yon pati nan peyi a. Lajan sekou yo vòlè li ak popilarite li tonbe. Li fini manda li men li pa kanpe pou re-eleksyon. Li kite pouvwa nan mitan yon kriz politik. Aprè prezidan nasyonalis François Duvalier te pran tout pouvwa yon ane apre, li te kite peyi a epi li te etabli avèk fanmi li nan Nou Yòk. Li mande pou reziste kont rejim divalieris la.
Nan , pandan chit Divalye yo, li te retounen ann Ayiti e li te patisipe nan tabli yon nouvo gouvènman. Ansuit, li te rantre nan politik Jeneral Henri Namphy, e li te vin yon konseye ofisyèl nan lame a. Nan , pou katrevendizyèm anivèsè li, li te jwenn distenksyon ki ra Marshal Ayiti.
Lè l mouri nan , a laj 94 ane [3], li te resevwa yon antèman nasyonal.