Laj dò Islam
From Wikipedia, the free encyclopedia
Laj dò Islam la[alpha 1],[alpha 2] tradisyonèlman date ant mitan mitan an. VIIIe ak mitan XIIIe syèk[1],[2]. Pandan peryòd sa a, atis, enjenyè, entelektyèl, powèt, filozòf, jeyografi ak komèsan nan mond Islamik la te kontribye anpil nan agrikilti, ar, ekonomi, endistri, lwa, literati, navigasyon, filozofi, syans, syoloji ak teknoloji. Sivilizasyon Islamik la, ki te premye apropriye eritaj ansyen mond Mediterane, Iranyen ak Endyen monde, te devlope nan yon espas kèk deseni apati 850 yon kilti orijinal inifye pa Lang arab, komès ak relijyon. Prezante sou twa kontinan, li te fleri sou yon espas ekstrèmman vas e konsa te jwe yon wòl enpòtan nan antretyen ak difizyon nimerasyon pozisyon, konesans jewografik ak astwonomik, epi finalman zèv filozofik nan Antikite[3] . Howard R. Turner ekri: « Atis ak syantis Mizilman yo, chèf ak travayè yo ansanm te kreye yon kilti inik ki te enfliyanse sosyete yo sou lòt kontinan dirèkteman ak endirèkteman »[3].