![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/80/Gang_war_in_Haiti.svg/langht-640px-Gang_war_in_Haiti.svg.png&w=640&q=50)
Lagè gang ann Ayiti
From Wikipedia, the free encyclopedia
Depi 2020, Kapital Ayiti Pòtoprens se kote yon lagè gang kontinyèl ant de gwo gwoup kriminèl ak alye yo: Fòs Revolisyonè G9 an Fanmi e Alye (FRG9 oswa G9) ak G-Pep la.[1][2][3] Gouvènman an Ayiti ak fòs sekirite ayisyen yo te lite pou kenbe kontwòl yo nan Pòtoprens nan mitan konfli sa a, ak gang yo rapòte kontwole jiska 90% nan vil la nan 2023.[4] Kòm repons ak batay gang yo ki te ogmante, yon mouvman vijilan ame, ke yo rele bwa kale, te parèt tou, nan objektif pou konbat gang yo.[2][5] Nan dat 2 oktòb 2023, Rezolisyon 2699 Konsèy Sekirite Nasyonzini te apwouve, ki te otorize yon "misyon sipò sekirite miltinasyonal" ke Kenya te dirije ann Ayiti.[6]
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/80/Gang_war_in_Haiti.svg/640px-Gang_war_in_Haiti.svg.png)
Nan mwa mas 2024, vyolans gang gaye nan tout Pòtoprens mete Yon Klima latèrè ak objektif pou jwenn demisyon premye minis enterimè Ariel Henry, sa ki lakòz de prizon e lage plizyè milye prizonye. Atak sa yo ak atak ki vin apre sou plizyè enstitisyon gouvènman an te fè gouvènman ayisyen an deklare yon eta dijans epi enpoze kouvrefe.[7] Sou 11 Mas Henry te dakò pou li demisyone yon fwa ke yon gouvènman tranzisyon te fòme.[8]