Fon Monetè Entènasyonal
From Wikipedia, the free encyclopedia
Fon Monetè Entènasyonal (FMI) se yon enstitisyon entènasyònal ki rasanble 190 peyi, objektif li se « pwomovwa kowoperasyon monetè entènasyònal. , garanti estabilite finansye, fasilite komès entènasyonal, kontribye nan yon wo nivo travay ak estabilite ekonomik epi redwi povrete »[1].
Fonksyon Monetè Entènasyonal la se konsa asire estabilite sistèm monetè entènasyonal (IMS) ak jesyon kriz monetè ak finansye. Pou fè sa, li bay kredi bay peyi ki gen difikilte finansye ki mete an danje òganizasyon gouvènman peyi a, estabilite sistèm finansye li (bank, mache finansye) oswa koule nan komès entènasyonal ak lòt peyi yo.
Pandan yon kriz finansye, pou anpeche yon peyi "defaut" (sa vle di ke peyi sa a pa ka repeye kreditè li yo ankò, oswa menm pa ka peye depans aktyèl li yo), Fon Monetè Entènasyonal la prete l lajan jiskaske konfyans nan ajan ekonomik retounen. Fon Monetè Entènasyonal la kondisyon pou jwenn prè sou aplikasyon sèten refòm ekonomik ki vize nan prensip reglemante jesyon finans piblik (entèferans finansyè) ak tabli kwasans ekonomik ekilibre alontèm.
Enstitisyon an te kreye nan e li te okòmansman te gen entansyon garanti estabilite nan sistèm monetè entènasyonal la, efondreman an apre eksidan an 1929 te gen efè katastwofik sou ' Ekònomi mondyal la. Apre 1976 e disparisyon nan sistenm deviz fiks, IMF te pèdi bonkou rezon sou ekszistans li-a e li te pran yon wòl tounèf devan prwoblenm dèt bann peyi devlope yo e sèten kriz finansyèl.