Drohopłun
From Wikipedia, the free encyclopedia
Drohopłun je chemiski element, kotryž pod normalnymi wuměnjenjemi jako płun wustupuje. Nimo toho drohopłuny su jara inertne, při čimž inertnosć wot heliuma hač do ćešich elementow (neon, argon, krypton, ksenon a radon) wotebjerje. Tohodla w přirodźe njejsu znate chemiske wjazby. Pod wěstymi wuměnjenjemi je synteza wjazby so radźi. Wot lěta 1962 so su někotre wjazby wot Xenona (XeF2, XeF4 atd.) syntezowałe.
Mendelejev njeměješe drohopłuny w swojej periodowej tabeli, dokelž tehdy nichtó njebě je wotkrył. Ale w lěće 1868, Pierre Jules Cesar Janssen wotkry helium w słóncu. W lěće 1894, William Ramsay wotkry prěni drohopłun tu na zemi, płun w powětrje, a wón mjenowaše jón argon. W lěće 1898 so krypton a neon wotkryštej, a w lěće 1900 Friedrich Ernst Dorn wotkry radon.
Wužiwaja drohopłuny w fluoreskowacych, a "neonowych" lampach. Často wužiwaja argon zo by škitali wažne historiske dokumenty přećiwo kislikej.
- Barba swěćaceho Heliuma
- Barba swěćaceho Neona
- Barba swěćaceho Argona
- Barba swěćaceho Kriptona
- Barba swěćaceho Ksenona
- Skowowanje z wužiwanjom drohopłuna
- Šema skowowanja z wužiwanjom drohopłuna