Zalska županija

Zalska županija ili Zaladska županija (mađarski: Zala megye) jedna je od 19 mađarskih županija. Pripada regiji Zapadnom Podunavlju. Administrativno središte je Jegersek. Površina županije je 3784 km², a broj stanovnika 269.705. Sastoji se od 9 mikroregija i 257 općina.

Zalska županija.

Upravna organizacija

Hrvatska imena naselja prema^[1] ili^[2][3]

Mikroregije

Mikroregije u Zalskoj županiji
(podaci iz 2007.)

Mikroregija	Središte	Površina (km²)	Stanovništvo	Broj naselja
Hévízi	Hévíz	123,60	12 473	8
Keszthelyi	Kestel	349,33	34 806	16
Lenti	Lentiba	663,09	22 313	51
Letenyei	Letinja	388,69	17 391	27
Nagykanizsai	Velika Kaniža (Nagykanizsa)	552,93	66 968	27
Pacsai	Pacsa	278,82	10 792	20
Zalaegerszegi	Jegersek (Zalaegerszeg)	788,61	97 266	65
Zalakarosi	Zalakaros	311,85	13 196	19
Zalaszentgróti	Zalaszentgrót	327,06	18 238	24

Seoska kuća u Etnografskom Muzeju Regije Göcsej

Gradovi s pravom županije

• Jegersek, Jagarsek (mađ. Zalaegerszeg)^[4]
• Velika Kaniža, Kaniža (mađ. Nagykanizsa)

Gradovi

• Kestel, Monoštor (21.944)
• Lentiba (8559)
• Zalaszentgrót (7944)
• Letinja^[5] (4613)
• Hévíz (4523)
• Zalalövő (3256)
• Zalakaros (1519)

Sela

Alibánfa Almásháza Alsónemesapáti Alsópáhok Alsórajk Alsószenterzsébet Babosdöbréte Baglad Bagod Bak Baktüttös Balatongyörök Balatonmagyaród Benesedžodž Barlahida Batyk Kerek Bečehel Becsvölgye Blezna, Belezna[6] Belsősárd Bezeréd Bocfölde Bocska Böde Bödeháza Bókaháza Boncodfölde Borša Börzönce Búcsúszentlászló Bucsuta Csapi Csatár Cserszegtomaj Csertalakos Csesztreg Csöde Čemeder Csonkahegyhát Černja Dióskál

Dobriba Döbröce Dobronhegy Dötk Egeraracsa Egervár Strugna Esztergályhorváti Felsőpáhok Felsőrajk Felsőszenterzsébet Fićehaz, Fičehaz Fűzvölgy Gáborjánháza Galambok Garabonc Gellénháza Gelša Gelsesziget Gétye Gombosszeg Gősfa Gosztola Gutorfölde Gyenesdiás Gyűrűs Hagyárosbörönd Hahót Hernyék Homokkomárom Hosszúvölgy Hottó Iborfia Bredica Kacorlak Kallósd Kálócfa Kányavár Karmacs Kávás Kehidakustány Kemendollár

Keménfa Kerecseny Kerkabarabás Kerkafalva Kerkakutas Kralevec Teškan Kilimán Kisbucsa Čejiba Kisgörbő Kiskutas Kispáli Kisrécse Kissziget Tulmač Kisvásárhely Kozmadombja Külsősárd Kustánszeg Lakhegy Lasztonya Didaš Lendvajakabfa Lickóvadamos Ligetfalva Lupša i Vudrijan Lisov Lovasiba Magyarföld Magyarszentmiklós Magyarszerdahely Marovec Márokföld Miháld Mihályfa Mikekarácsonyfa Milejszeg Misefa Mlinarce, Minarce,[7] Murski Krstur[8]

Murarátka Semenince Nagybakónak Nagygörbő Nagykapornak Nagykutas Nagylengyel Nagypáli Nagyrada Nagyrécse Nemesapáti Nemesbük Nemeshetés Nemesnép Nemespátró Nemesrádó Nemessándorháza Nemesszentandrás Németfalu Nova Óhíd Ultarc, Ultarec Orbányosfa Ormándlak Orosztony Ortaháza Ozmánbük Pacsa Padár Páka Pakod Pálfiszeg Pat Pethőhenye Petrikeresztúr Petriba Pókaszepetk Pölöske Pölöskefő Predafeda Pórszombat

Pötréte Pusztaapáti Pusztaederics Pusztamagyaród Pusztaszentlászló Ramocsa Rédics Resznek Rezi Redžac, Ridžac Salomvár Sand Sárhida Sármellék Pustara, Postara[9] Sénye Söjtör Šurmaš Sümegcsehi Šur, Šurda Szalapa Szécsisziget Szentgyörgyvár Szentgyörgyvölgy Szentkozmadombja Senislov Szentmargitfalva Szentpéterfölde Szentpéterúr Sepetnik Szijártóháza Szilvágy Teskánd Tilaj Tófej Tormafed Mikuš, Sumikluš Sumarton, Somarton Serdahel, Serdehel Türje Újudvar

Vlakinja Vállus Varfed(a) Várvölgy Vasboldogasszony Vaspör Vindornyafok Vindornyalak Vindornyaszőlős Vöckönd Vonyarcvashegy Sajka (Zalska županija) Zalaapáti Zalabaksa Zalabér Zalaboldogfa Zalacsány Zalacséb Zalaháshágy Zalaigrice Zalaistvánd Kumar Zalaköveskút Zalamerenye Zalasárszeg Zalaszabar Zalaszántó Zalaszentbalázs Zalaszentgyörgy Zalaszentiván Zalaszentjakab Zalaszentlászló Zalaszentlőrinc Zalaszentmárton Zalaszentmihály Zalaszombatfa Zalatárnok Zalaújlak Zalavár Zalavég Zebecke

• Venta (Vente)
• Petriba (Petrivente)
• Jeđeduta (stanovnik Jeđedučan)

Stanovništvo

U županiji živi oko 297.404 stanovnika (prema popisu 2001.).^[10]

• Mađari = 283.693
• Romi, Bajaši = 4778
• Hrvati = 3836
• Nijemci = 1249
• Rumunji = 150
• Ukrajinci = 117
• ostali

Zemljopis

Teritorij županije dijeli se na područje Kestelskog gorja (Keszthelyi-hegység) i Zalskih brda (Zalai-dombság). Glavne rijeke su Mura i Zala. Ovoj županiji pripada još oko 30 km duga obalna dionica Blatnog jezera. Hévíško jezero najveće je termalno jezero u Europi. Zalska županija poznata je po prostranim šumama.

Karta Zalskog varmeđa, oko 1910.

Povijest

Područje današnje županije naseljeno je već od brončanog doba. Po broju nalaza posebno se ističe rimsko razdoblje (ostaci rimske ceste i ruševine naselja Valcum (kod naselja Fenékpuszta). U sredini 9-og stoljeća pripadalo je Velikomoravskoj kneževini. Od kraja istog stoljeća zauzimaju ga Mađari.

Tijekom srednjeg vijeka Zalsko varmeđe (županija) bilo je gnijezdo moćnih velikaša (Celjskih, porodice Bánffy itd). Do prvog turskog upada u to područje došlo je već 1480. godine. Od 1566. godine Zalsko varmeđe je bilo stalno na meti osmanske vojske (najkraći put k Beču vodio je preko njega). Padom Velike Kaniže u 1600. godini osvajači su umalo došli do čitavog područja.

Osmani su potjerani 1690. godine. Do druge polovine 20. stoljeća županija Zalska pripadala je među najslabije razvijenim područjima Mađarske.

1918. godine Zalska županija izgubila je svoj južni dio. Prekmurje i okolina Lendave (s kratkim prekidom u vrijeme mađarske okupacije 1941. – 1945. godine) pripali su jugoslavenskoj državi pa kasnije Sloveniji. U 1946. pa zatim u 1950. godine (tijekom preobrazbe županijskog sustava u Mađarskoj) veliki dijelovi su priključeni susjednoj Vesprimskoj županiji (uključujući sjevernu obalu Blatnog jezera). Grad Kestel i okolica vraćeni su Zalskoj županiji tek 1978. godine.

Gospodarstvo

Najuspješnije tvrtke županije su Zalakerámia (proizvodnja keramičkih pločica) i Pannontej (mliječna industrija). U gospodarstvu važnu ulogu igra turizam. Na Blatnom jezeru važno je i ribarstvo.

Jezero Hévízi u Hévízu

Turizam

Primat u turizmu županije nosi Hévíz sa svojim prirodnim termalnim jezerom (u ovom gradiću nalazi se čak 6 hotela s četiri i jedan hotel s pet zvjezdica). Osim drugih termalnih kupališta (u prvom redu kupališnog kompleksa u Zalakarosu) ovaj kraj nudi i ostale turističke atrakcije: netaknutu prirodu (Nacionalni park Balatonsko gorje, Prirodni rezervat Malo blatno jezero (mađ. Kis-Balaton) i seoski turizam (prvobitno u etnografskoj regiji Göcsej). U Kestelu se nalazi barokna Palača obitelji Festetić.

U Zalskoj županiji nalazi se jedan od pet međunarodnih aerodroma Mađarske (službeno Međunarodna zračna luka Sármellék, a u nekim voznim redovima označen kao FlyBalaton Airport ili Balaton).

Izvori

1. Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (PDF)
2. Hrvatski glasnik  Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. svibnja 2013. (Wayback Machine) Beta: Kotarski sustav poradi učinkovitijeg i racionalnijeg djelovanja državne uprave, 2. veljače 2012.
3. Ines Virč: Prikazi i osvrti. Mali trojezični rječnik. Đuro Blažeka, István Nyomárkay, Erika Rácz: Mura menti Horvát tájszótár, Rječnik pomurskih Hrvata, Tinta könyvkiadó, Budapest, 2009., Rasprave IHJJ, knj. 35 (2009.), str. 429–504
4. Hrv. glasnik br.26/2007.  Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. siječnja 2012. (Wayback Machine) Festival tradicija pomurskih naroda, 28. lipnja 2007.
5. Hrv. glasnik br.1/2009. Daleko od mosta, 2. siječnja 2009.
6. Etnik Belezančan.
7. Mlinarci.
8. Stanovnik: Keresturečan. Vijesti iz Matice  Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. travnja 2015. (Wayback Machine), Vijenac br. 397/2009.
9. mađ. Semjenhaza
10. Popis 2001. Statistika

Vanjske poveznice

• (engleski) Mađarski statistički ured - nacionalni sastav Zalske županije 2001.