Vojo Dimitrijević
bosanskohercegovački slikar From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
bosanskohercegovački slikar From Wikipedia, the free encyclopedia
Vojo Dimitrijević (Sarajevo, 12. svibnja 1910. – Sarajevo, 12. kolovoza 1980.), bio je bosanskohercegovački slikar i jedan od osnivača Collegium Artisticuma.
Vojo Dimitrijević | |
Rođenje | 12. svibnja 1910., Sarajevo |
---|---|
Smrt | 12. kolovoza 1980., Sarajevo |
Vrsta umjetnosti | slikarstvo |
Portal o životopisima |
Vojo Dimitrijević je rođen 12. svibnja 1910. godine u Sarajevu. U Beogradu je 1936. godine završio Državnu umjetničku školu, a potom posjećuje atelje Andre Lota u Parizu. Uz Oskara Danona, Anu Rajs i Jahiela Fincija jedan od osnivača grupe Collegium Artisticum 1939. godine, koja i danas djeluje i čini značajnu gradsku točku u oblasti kulture i umjetnosti u Sarajevu. Značaj ove znamenite skupine ističe se u osobitom društvenopolitičkom kontekstu Kraljevine Jugoslavije uoči Drugog svjetskog rata. Dimitrijević je 1945. učestvovao u osnivanju Udruge likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine, te Škole likovnih umjetnosti u Sarajevu u kojoj je radio kao ravnatelj i profesor. Bio je dio društva najznačajnijih bosanskohercegovačkih umjetnika: Mice Dimitrijević, Ismeta Mujezinovića, Danijela Ozme i Romana Petrovića.
Umro je u Sarajevu, 12. kolovoza 1980. godine. U Sarajevu jedna ulica nosi njenovo ime, a ispred Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu nalazi se postament bez biste koja je ukradena 2012. godine. Godine 2010. u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine u Sarajevu, upriličena je velika retrospektivna izložba i time je obilježen umjetnikov stoti rođendan.[1]
Opus mu se razvijao u rasponu od socijalno angažiranog slikarstva, preko geometrijske apstrakcije sve do konceptualnih slikarskih praksi bliskih donekle analitičkom i procesualnom slikarstvu. Zbog svog osebujnog, stilski nehomogenog opusa, Vojo Dimitrijević je bio izložen brojnim raspravama struke i politike. Rano napuštanje ideoloških motiva i priključenje avangardnim stremljenjima priskrbilo mu je i epitet "izdajnika revolucije".[1]
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.