From Wikipedia, the free encyclopedia
Vaubanove utvrde je skupina od 12 utvrđenih građevina diljem zapadne, sjeverne i istočne francuske granice koje je dizajnirao kraljevski vojni arhitekt Vauban (Sébastien Le Prestre de Vauban, 1633. – 1707.), a dodane su na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi 7. srpnja 2008. godine.
Vaubanove utvrde | |
---|---|
Svjetska baština – UNESCO | |
Država | |
Godina uvrštenja | 2008. (32. zasjedanje) |
Vrsta | Kulturno dobro |
Mjerilo | i, ii, iv |
Ugroženost | — |
Poveznica | UNESCO:1283 |
Vauban je utvrdio i mnoga druga mjesta, poput dvorca Bazoches u Nièvreu ili citadele i zidina koje okružuju Le Palais u Belle-Île-en-Mer (Morbihan), a koje su bile na predloženom UNESCOvom popisu, no na kraju nisu dospjele na završni popis.
Citadela u Besançonu u francuskoj pokrajini Doubs (Franche-Comté) se smatra Vaubanovim remek-djelom. Citadela se prostire na 11 hektara na brdu Saint-Etienne, jednom od sedam brda koja okružuju Besançon, glavni grad pokrajine Franche-Comté. Brdo Saint-Etienne se nalazi na vrhuncu luka kojeg tvori rijeka Doubs, i kao strateško mjesto prepoznao ga je još Julije Cezar 58. pr. Kr. Citadela je dobro očuvana i s nje se pruža veličanstven pogled na grad, te je danas važno turističko mjesto (s preko 250,000 posjetitelja na godinu). U njoj se nalazi i nekoliko muzeja: Muzej Resistance koji prikazuje tradicionalni način života i arheologiju Franche-Comtea, i Prirodoslovni muzej koji uključuje zoološki vrt s insectariumom, akvarijem, vivarijem i noctariumom i botaničkim vrtom. 50°16′57″N 2°45′32″E
Fort Griffon je obližnja utvrda koja je također Vaubanovo djelo.
U gradu Blaye u pokrajini Cussac-Fort-Médoc (Gironde) Vauban je podigao gradske zidine i izgradio tri utvrde. Na stijeni pored rijeke, izgradio je citadelu okruživši već postojeći gotički dvorac u kojemu se nalaze grobnice akvitanskih kraljeva, Chariberta II. i njegova sina Clotairea II. Na riječnom otoku Vauban je podigao Fort Paté, a na lijevoj obali Fort Médoc.
U Briançonu (Hautes-Alpes) Vauban je utvrdio gradske zidine, ulicu ouvrage de la communication Y, most Asfeld i izgradio utvrde: Redoute des Salettes, Fort des Trois-Têtes, Fort du Randouillet.
Grad, kao važna poveznica planinskog Col de Montgenèvrea i Turina, je s istoka utvrđen radi obrane od Austrijanaca u 17. stoljeću. Ima strme i uske, ali veoma slikovite ulice Utvrda Janus se nalazi na 1,200 metara iznad grada.
Vaubanov toranj (Tour Vauban) ili Zlatni toranj (Tour dorée), izvorno znan kao tour de Camaret, je 18 metara visok poligonalni obrambeni toranj u mjestu Sillonu kod Camaret-sur-Mera (Finistère), izgrađen za obranu Brestovskog zaljeva.
Vauban je nacrt napravio 1683., izgradnju je započeo 1689. godine vojni inženjer Jean-Pierre Traverse, a dovršen je 1696. godine. Okružen je zidinama i ima tri kata, dvije stražarske kuće, kazamat s 11 topova i barutanu dodanu tijekom francuske revolucije. Stražarske kuće i kazamat imaju po tri mortara koji izbacuju tanad promjera 30 cm.
Njegova baterija od 11 topova, skupa s onima na pointe du Grand Gouin i drugima obrambene linije Quélern, pridonijeli su u francuskoj pobjedi u bitci za Camaret (18. lipnja 1694.).
Vauban je 1670ih Saint-Martin-de-Ré (Charente-Maritime) utvrdio dugim i modernim zidinama s bastionima i izgradio je citadelu, s ciljem poboljšanja obrane otoka. Izgradnja se odvijala u tri faze, a završila je tek 1702. godine. Naposljetku, ovaj grad je utvrđen tako da cjelokupno stanovništvo otoka u njemu može podnijeti dugu opsadu.
Slika | Ime | Lokacija | Provincija | Koordinate | Bilješke |
---|---|---|---|---|---|
Citadela u Arrasu | Arras | Pas-de-Calais | 50°10′20″N 2°27′54″E | Grad je osvojio Luj XIII. 1640. god. od Habsburgovaca i nakon španjolske opsade 1654. god. utvrdio ga je Vauban. | |
Ville neuve u Longwyju | Longwy | Meurthe-et-Moselle | 49°18′40″N 5°27′14″E | Grad je pripadao Luxembourgu i Vojvodstvu Lorraine do 1648., ali tek nakon Francusko-Nizozemskog rata (1678.) postaje dijelom Francuskog Kraljevstva. | |
Utvrđena palača (place forte) | Mont-Dauphin | Hautes-Alpes | 44°24′04″N 6°22′22″E | Nakon što je savojski vojvoda poharao ovaj dio Francuske (1692.), Luj XIV. je dao osnovati novi utvrđeni grad koji je nikao već 1694. god. | |
Citadela i gradske zidine Mont-Louisa | Mont-Louis | Pyrénées-Orientales | 42°18′12″N 2°04′17″E | Nakon "Pirenejskog mira" (1659.) Luj XIV. je osnovao ovaj novi grad kao utvrdu protiv Španjolaca. | |
Novi dio grada (ville neuve) Neuf-Brisacha | Neuf-Brisach | Haut-Rhin | 48°00′39″N 7°18′52″E | Nakon mira u Ryswicku 1697. godine Francuska je morala predati grad Breisach (vrata prema Rajni) Habsburgovcima, te su odlučili izgraditi novi grad do njega kao graničnu utvrdu. | |
Utvrda Hougue i Vaubanov toranj | Saint-Vaast-la-Hougue/Tatihou | Manche | 49°21′07″N 1°09′21″E | Kod ovih utvrda se odigrala važna pomorska bitka za La Hougue između Francuza i Engleza u Devetogodišnjem ratu 1692. god. | |
Gradske zidine i utvrde Fort Libéria i Cova Bastera | Villefranche-de-Conflent | Pyrénées-Orientales | 42°21′06″N 2°13′15″E | Nakon što su ga skoro 200 god. okupirali Španjolci, Luj XIV. ga je oslobodio 1654. i dao ga utvrditi. Grad je stiješnjen između rijeka s jedne, i Vaubanovih zidina s druge strane. | |
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.