From Wikipedia, the free encyclopedia
Sveta Edith Stein (Wroclaw, 12. listopada 1891. – Auschwitz, 9. kolovoza 1942.), mučenica i svetica Katoličke Crkve, suzaštitnica Europe, redovnica karmelićanka, doktorica znanosti na području filozofije, žrtva nacističkih progona Židova.
| Sveta Terezija Benedikta od Križa | |
|---|---|
.jpg) Fotografija Terezije Benedikte od Križa (Edith Stein). | |
| Rođena | 12. listopada 1891. Wroclaw |
| Preminula | 9. kolovoza 1942. Auschwitz |
| Beatificirana | 1. svibnja 1987. |
| Kanonizirana | 11. listopada 1998. |
| Spomendan | 9. kolovoza |
| Zaštitnica | Svjetskog dana mladih |
| Zaštitnica gradova, krajeva i država | Europe |
 Portal o kršćanstvu | |
Edith Stein (redovničko ime: Terezija Benedikta od Križa) rođena je u ortodoksnoj židovskoj obitelji. Već je u petnaestoj godini izgubila vjeru i postala ateist. Godine 1911. počela je slušati predavanja iz germanistike i filozofije na sveučilištu svoga rodnog mjesta Wroclawa, no posebno ju je zanimala filozofija; u njoj je mislila naći istinu, za kojom je u duši čeznula.
Godine 1913. prešla je na sveučilište u Göttingen kako bi slušala predavanja Edmunda Husserla, začetnika fenomenologije. Husserl je također bio Židov, ali obraćenik na protestantizam, dobitnik Nobelove nagrade na području filozofije. Edith je izabrala Göttingen kako bi slijedila čovjeka koji se, s pravom, nazivao najvećim živućim filozofom. Edith je u Göttingenu živjela uobičajenim studentskim životom. U kolovozu 1916. položila je doktorski ispit iz filozofije summa cum laude, a iste je godine u listopadu postala Husserlova asistentica.
U međuvremenu Prvi svjetski rat uzima stotine tisuća žrtava. Među žrtvama je bio i njezin prijatelj Adolf Reinach, koji ju je i upoznao s Husserlom. Edith je otputovala do njegove udovice. To je bio njen prvi susret s križem. "Bio je to moj prvi susret s križem i snagom Boga koju on udjeljuje onima koji ga primaju i nose. Prvi put sam ugledala Crkvu otkupljenih kršćana u njezinoj pobjedi nad poraznom smrću. Bio je to početak pada moje nevjere, židovstvo je izblijedjelo, a kršćanstvo zasjalo: Krist u otajstvu križa."
Ta filozofija bez filozofske problematike, bez metafizike, nije mogla zadovoljiti težnju Edith Stein za apsolutnim. U Freiburgu se upoznala s Husserlovom učenicom Hedwigom Conrad-Martius. Kod nje je često provodila jedan dio svojih praznika, tako i ljeto 1921. godine. Jedne večeri, kad je bila sama, uzela je iz prijateljičine biblioteke Život Svete Terezije Avilske. "Počela sam čitati, bila sam odmah očarana i nisam prestala dok nisam došla do kraja. Kad sam zatvorila knjigu, rekla sam sama sebi: 'To je istina.'"
Sutradan je kupila Katolički katekizam i Rimski misal. Na Novu godinu 1922. primila je sveto krštenje i uzela ime Tereza - Hedviga, te je otišla u Bratislavu da priopći majci svoj prijelaz na katoličku vjeru. Kleknula je pred nju i rekla jednostavno: "Majko, ja sam katolkinja." Učinak tih riječi bio je potresan. Prijelaz Edithin na katoličku vjeru značio je za gospođu Stein duhovno otuđenje koje je neminovno imalo nastupiti između nje i njene kćeri. Ali poznavajući beskompromisni karakter Edithin uvidjela je da su svi prigovori i ljutnja uzaludni, prekrila je lice rukama i počela plakati. Plakala je i Edith. Nježno je ljubila svoju majku i žao joj je bilo zadavati joj bol. Znala je da će odsada ona i majka biti dva svijeta koji se nikad neće moći razumjeti. Ipak, nije došlo do potpunog prekida između Edith i njezine majke.
Godine 1933. ušla je u karmelićanski samostan u Kölnu i uzela ime sestra Terezija Benedikta od Križa. Bila je profesorica na Pedagoškom institutu u Münsteru. Pisala je knjige o katoličkoj filozofiji. Pet godina kasnije bježi pred nacistima u Nizozemsku, odakle je 1942. godine deportirana u nacistički koncentracijski logor Auschwitz gdje je ubijena iste godine.
Djela Edith Stein dostupna u hrvatskom prijevodu:[1]
Papa Ivan Pavao II. proglasio je Edith Stein blaženom 1. svibnja 1987., svetom 11. listopada 1998. godine, a 1. listopada 1999. suzaštitnicom Europe, zajedno sa sv. Brigitom i sv. Katarinom Sienskom. Spomendan joj je 9. kolovoza.
Medicinski neobjašnjivo ozdravljenje na temelju kojega je proglašena svetom vezano je uz tada dvoipolgodišnju Teresu Benedictu McCharty, koja je u ožujku 1987. popila veliku dozu Tylenola (lijeka za gripu) i onesvijestila se. Hitno je odvezena u bolnicu »Cardinal Cushing« u Brocktonu gdje joj je u krvi otkrivena 16 puta veća količina acetaminofena od dopuštene, a jetra su zbog oteknuća bila pet puta veća negoli u normalnomu stanju. Prebačena je u Massachusettsku opću bolnicu u Bostonu i podvrgnuta intenzivnoj terapiji. Dana 24. ožujka 1987. zdravstveno se stanje iznenada počelo popravljati te je 5. travnja djevojčica otpuštena zdrava iz bolnice. U pretragama provedenim pet godina kasnije nisu bili otkriveni nikakvi tragovi trovanja organizma. Tijekom njezina boravka u bolnici, roditelji i prijatelji molili su Steinin zagovor, po čijem je redovničkom imenu djevojčica i dobila ime.[10]
Na hrvatskom jeziku objavljena su dva životopisa svete Terezije Benedikte od Križa: prijevod knjige Edith Stein : velika žena našeg stoljeća Teresie Renate de Spiritu Sancto[11] i Edith Stein : životopis s dokumentima i slikama hrvatskog franjevca Maria Crvenke.[12]
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
