Solomonski Otoci

Ovo je članak o državi. Za otočje pogledajte članak Solomonsko otočje.

Solomonski Otoci^{[2][3] ↓f1} ili Salomonski Otoci^[4][5] država su u Melaneziji na jugozapadu Tihoga oceana, istočno od Papue Nove Gvineje. Član su Commonwealtha, a britanski kralj je formalni vladar, kojeg zastupa generalni guverner. Površinom 139., a brojem stanovnika 162. među 195 države svijeta. Glavni grad je Honiara na otoku Guadalcanal.

Salomonovi Otoci[1] Salomonski Otoci Solomon Islands
Zastava Grb
Himna God Save Our Solomon Islands
Položaj Solomonskih Otoka u Oceaniji
Glavni grad	Honiara
Službeni jezik	engleski
Državni vrh
- Kralj	Karlo III. generalni guverner David Tiva Kapu
- Predsjednik Vlade	Jeremiah Manele
Neovisnost	Od Ujedinjenog Kraljevstva 7. srpnja 1978.
Površina	139. po veličini
- ukupno	28.896 km2
- % vode	3,2 %
Stanovništvo	162. po veličini
- ukupno (2023)	734.887
- gustoća	25,4/km2
Valuta	salomonskootočni dolar (100 centa)
Pozivni broj	+677
Vremenska zona	UTC +11
Internetski nastavak	.sb

Koraljni greben kod mjesta Gizo

Povijest

Otoke je otkrio španolski moreplovac Mendana de Negra u 16. stoljeću. Nijemci su zauzeli sjeverni dio 1884., a Britanci južni dio otočja 1893. godine. Tijekom Prvoga svjetskog rata okupirala ih je Australija. U Drugom svjetskom ratu bili su poprište žestokih američko-japanskih borba. Od 1945. su područje pod skrbi UN-a pod australskom upravom, 1976. su dobili široku samoupravu, a 1978. proglašena nezavisnost. Od 1999. dugotrajni etnički sukob između naroda Gwale i Malaita razbuktao se u građanski rat, koji je uglavnom prestao 2003. nakon dolaska međunarodnih mirovnih snaga pod vodstvom Australije i Novog Zelanda.

Zemljopis

Podrobniji članak o temi: Zemljopis Salomonskih Otoka‎‎

Salomonski Otoci su otočna država u Tihom oceanu, koja se nalazi istočno od Papue Nove Gvineje. Površina države je 28.896 km², dok najveći otok Guadalcanal ima površinu od 5.302 km² Otoci imaju tropsku klimu, dnevna temperatura je obično od 25 do 32 stupnja °C, a noćna od 13 do 15 °C. Od travnja do listopada je suha sezona, a od studenog do ožujka kišna sezona monsuna.

Stanovništvo

Podrobniji članak o temi: Stanovništvo Salomonskih Otoka

Stanovništvo Salomonskih Otoka sastoji se od različitih etničkih, kulturnih, vjerskih i jezičnih skupina.

Salomonski Otoci imaju 584,578 stanovnika po procjeni iz 2012. godine. Oko 94,5 % stanovnika su Melanežani, 3 % Polinežani, 1,2 % Mikronežani, a ostale čine male europske i kineske zajednice. Postoji oko 120 jezika. Engleski je službeni jezik, ali govori ga samo između 1 i 2 % stanovništva. Lingua franca je Pijin.

Religija

Podrobniji članak o temi: Religija na Salomonskim Otocima

Oko 92 % stanovništva Salomonskih Otoka su pripadnici neke od kršćanskih crkava: anglikanci 35%; rimokatolici 19 %; Sjevernomorska evangelistička crkva 17 %; metodisti 11 %; i advenstisti 10 %.^[6] Računa se da oko 5 % stanovništva, pretežno oni koji pripadaju zajednici Kwaio s otoka Malaita, prakticira animističke religije.^[6] Religiozne skupine koje zajedno čine manje od 5 % stanovništva uključuju i muslimansku zajednicu Ahmadija.^[7] i druge muslimane, bahaiste, Jehovine svjedoke, Mormone, moonijevce ali i indijanske crkve koje su se otcjepile od vodećih kršćanskih denominacija.^[6]

Administrativna podjela

Podrobniji članak o temi: Provincije Salomonskih Otoka

Salomonski Otoci su podijeljeni u devet provincija. Glavni grad države Honiara na otoku Guadalcanalu ima poseban status.

• Središnja provincija
• Choiseul
• Guadalcanal
• Isabel
• Makira-Ulawa
• Malaita
• Rennell i Bellona
• Temotu
• Zapadna provincija

Bilješke

1. ^↑f1  Također i Salamonski Otoci, Salamunovi Otoci, Salamunski Otoci, Salomonovi Otoci, Salomonsko Otočje, Solomonski Otoci, Solomunski Otoci, domorodački je naziv "Saloma".

Izvor

1. Božidar Bakotić, prir., Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, mjeseca listopada, 2012., (PDF) poveznica, ISBN 978-953-7859-03-9
2. Solomonski Otoci, enciklopedija.hr pristupljeno 25. srpnja 2020.
3. Solomonski Otoci, Proleksis enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 25. srpnja 2020.
4. Stjepan Babić, Milan Moguš, Hrvatski pravopis : usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 2. izd., Školska knjiga, Zagreb, 2011., ISBN 978-953-0-40034-4, str. 50. i 365., (NSK)
5. Stjepan Babić, »Uz članak o Salomonu ili Solomonu.« // Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, Hrvatsko filološko društvo, god. 52., br. 2., Zagreb, 2005., str. 69–71., (citat sa str. 70.), ISSN 0021-6925, (Hrčak)
6. International Religious Freedom Report 2007: Solomon Islands. United States Bureau of Democracy, Human Rights and Labor(September 14, 2007). This article incorporates text from this source, which is in the public domain.
7. Ahmadiyya Solomon Islands. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. lipnja 2011. Pristupljeno 26. svibnja 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Solomonski Otoci

Nedovršeni članak Solomonski Otoci koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.