Remove ads
Snjeguljica i sedam patuljaka (eng. Snow White and the Seven Dwarfs) američki je animirani film redatelja Davida Handa iz 1937. godine, u produkciji Walta Disneya i distribuiranom od strane RKO Radio Pictures.
| Snjeguljica i sedam patuljaka | |
|---|---|
 | |
| Naslov izvornika | Snow White and the Seven Dwarfs |
| Redatelj | David D. Hand (supervizor) William Cottrell Wilfred Jackson Larry Morey Perce Pearce Ben Sharpsteen |
| Producent | Walt Disney |
| Scenarist | Dorothy Ann Blank Richard Creedon Merrill De Maris Otto Englander Earl Hurd Dick Rickard Ted Sears Webb Smith Bill Peet prema bajci braće Grimm |
| Glavne uloge | Adriana Caselotti Lucille La Verne Pinto Colvig Roy Atwell |
| Distributer | RKO Radio Pictures |
| Godina izdanja | 1937. |
| Trajanje | 84 min. |
| Država |  SAD |
| Jezik | engleski |
| Proračun | $1,488.000 |
 Profil na IMDb-u | |
 Portal o filmu | |
Ekraniziran na temelju istoimene bajke braće Grimm koja govori o mladoj Snjeguljici koja je pobjegla od zle maćehe i našla utočište kod sedam patuljaka. Bio je to prvi dugometražni igrani film u povijesti kinematografije, prvi animirani film proizveden u Sjedinjenim Američkim Državama, prvi koji je u potpunosti snimljen u boji i prvi dugometražni igrani film u produkciji Walt Disney Productions (što ga čini prvim Disneyjevim klasikom, prema službenom kanonu), prilagođen inflaciji, 10. najkomercijalniji film 20. stoljeća (prvi je “Zameo ih vjetar”).[1]
Remove ads
Nekada davno u nekoj izmišljenoj zemlji živjela je mlada Snjeguljica u koju se zaljubio jedan princ. No ona je živjela u dvorcu svoje zle mačehe/kraljice kojoj je čarobno zrcalo jednog dana reklo da je Snjeguljica ljepša od nje. Kraljica je odmah postala ljubomorna i naredila svojem lovcu da ju odvede duboko u šumu i tamo ubije. No lovac nije imao srca ubiti nedužnu Snjeguljicu, nego ju je upozorio na zlu kraljicu i pustio da pobjegne duboko u šumu. Snjeguljica je trčala i trčala, sve dok nije naišla na jednu kuću u koju je ušla i zaspala od umora.
No, ta kuća pripada sedmorici patuljaka koji cijeli dan rade u obližnjem rudniku. Kada se oni te večeri vrate natrag i primijete da im je netko bio u kući, pomisle da se radi o čudovištu ili o lopovu. Ipak, kada upoznaju Snjeguljicu, priraste im k srcu i odluče zaštiti je od zle kraljice. Kraljica se preruši u staricu kako ju Snjeguljica ne bi prepoznala te joj pokloni otrovnu jabuku od koje ova umire. Tada se vrate patuljci i počnu proganjati kraljicu koja se popne na brdo i padne u provaliju kada je htjela baciti kamen na njih. Patuljci su sagradili stakleni lijes za Snjeguljicu, nemajući srca pokopati ju. Onda se jednog dana pojavio princ i poljubio Snjeguljicu – nakon čega je ona oživjela.
Remove ads
Hrvatsku verziju režirala je Biserka Vučković, a glasove su posudili: Hana Hegedušić, Mirela Brekalo, Pero Kvrgić, Žarko Potočnjak, Dušan Gojić, Zorko Rajčić, Željko Mavrović. Glazbene dionice otpjevao je Đani Stipaničev.[2]
| Uloge | Originalna verzija | Hrvatska verzija |
|---|---|---|
| Snjeguljica | Adriana Caselotti | Hana Hegedušić |
| Princ | Harry Stockwell | Đani Stipaničev |
| Kraljica/Vještica | Lucille La Verne | Mirela Brekalo |
| Ogledalo | Moroni Olsen | Branko Smiljanić |
| Učo | Roy Atwell | Pero Kvrgić |
| Ljutko | Pinto Colvig | Vanja Drach |
| Glupko | Eddie Collins | |
| Stidljivko | Scotty Mattraw | Žarko Potočnjak |
| Srećko | Otis Harlan | Franjo Jurčec |
| Kihavko | Billy Gilbert | Željko Mavrović |
| Pospanko | Pinto Colvig | Zorko Rajčić |
| Lovac | Stuart Buchanan | Dušan Gojić |
Tehnička obrada hrvatske verzije
| Redatelj | Biserka Vučković |
| Glazbeni redatelj | Nikša Bratoš |
| Prijevod i prepjev | Korana Meštrović |
| Sinkronizacija i tonska obrada pjesama | Livada produkcija |
| Kreativni supervizor | Magdalena Dziemidowicz |
| Proizvodnja | Disney Character Voices International, Inc. |
Remove ads
|
Originalni naslov |
Hrvatski naslov i izvođač |
*Zbor patuljaka čine: Pero Kvrgić, Vanja Drach, Žarko Potočnjak, Franjo Jurčec, Željko Mavrović i Zorko Rajčić
- Osvojen Oscar (posebna nagrada za Walta Disneya) i jedna nominacija (najbolja glazba).
- Osvojena Nagrada Udruge Filmskih Kritičara New Yorka (posebna nagrada za Walta Disneya).
- 50-ak ideja za imena i osobnosti 7 patuljaka bilo je predloženo prije konačne odluke.
- Uz to što je osvojio posebnu nagradu za Oscara, Walt Disney je ironično dobio i 7 malih kipova (jedan za svakog patuljka).
- Princ je isprva trebao imati puno veću ulogu u filmu.
- Sergej Ejzenštejn izjavio je da je ovo „najbolji film ikada snimljen”.
- Prvi dugometražni animirani film iz SAD-a u povijesti kinematografije. Do tada su se animirani likovi smatrali nebitnima za filmsku industriju.
- Walt Disney je toliko bio opsjednut snimanjem filma da je čak stavio obiteljsku kuću pod hipoteku.[3]
- Bilo je potrebno preko 250 000 ručno nacrtanih kadrova za stvaranje filma.[4]
Remove ads
.jpg)
Ken Priebe zaključio je kako bajkovita priča sadrži puno religioznih elemenata i Jungov arhetip skrivenog kolektivnog nesvjesnog. Snjeguljica je predstavljena kao potpuno nedužno biće, odrasla osoba sa srcem i nevinosti djeteta. Kada zrcalo nagovara zlu maćehu da ubije Snjeguljicu samo zato što je ona ljepša od nje, naslućuju se paralele s Vragom i njegovom ljubomorom prema Bogu. Završnica s otrovnom jabukom koja vodi u napast i ubija Snjeguljicu samo pojačava dojam o Adamu i Evi. No, ona može biti oživljena od ljubavi kao što je i Isus Krist obećao da će njegovi sljedbenici i dobri ljudi uskrsnuti nakon smrti. Patuljci pak uvode komični element i predstavljaju Kristove učenike koji se mijenjaju i spoznaju ljubav. Do nedavno su samo radili poput robota u svojem rudniku i mehanički vršili posao, no upoznavši Snjeguljicu otkrili su veći smisao u životu. Mrgud je pak skeptičan prema Snjeguljici i agira kao nevjerni Toma, no zapravo samo taji svoje prave osjećaje i ima duboku naklonost prema njoj. Snjeguljica je zadržala svoju nevinu ljubav i dušu prema drugima, dok su je drugi izgubili odrastanjem.
Remove ads
Svi kritičari "Snjeguljicu" su jednoglasno proglasili bezvremenskim klasikom. Roger Ebert u svojoj je recenziji utvrdio: "Da je Disneyeva 'Snjeguljica i sedam patuljaka' primarno bila samo o Snjeguljici, bila bi vrlo brzo zaboravljena nakon premijere 1937. i spremljena za danas samo zbog povijesnih razloga, budući da je prvi animirani film u boji. Snjeguljica je, istini za volju, pomalo dosadna, ne lik koji djeluje, nego lik čije postojanje djeluje kao nadahnuće drugim likovima da djeluju. Pogreška Disneyevih imitatora je bila u tome što su pomiješali naslove svojih filmova sa svojim subjektima. "Snjeguljica i sedam patuljaka" nije toliko o Snjeguljici ili princu koliko je o sedam patuljaka i zloj kraljici...Disneyeva druga inovacija je bila u tome da likovi fizički izraze svoje ličnosti. On to nije ostvario davajući im smiješna lica ili različitu odjeću (makar je i to bio dio toga) nego studirajući njihov stil govora tijela i onda ih preuveličavao...'Snjeguljica i sedam patuljaka' odmah je proglašena remek-djelom i još uvijek ostaje draguljem u Disneyevoj kruni".
Arsen Oremović, kritičar Večernjeg lista, također je pisao pohvale i dao filmu četiri od četiri 'kritičarska prsta': "Unatoč protoku vremena, ekranizacija poznate bajke o kraljevnoj koju je zla maćeha dala ubiti jer je zgodnija od nje nije zastarjela čak ni vizualno. Disney i njegova ekipa bili su iznimno maštoviti, vodilo se računa o pojedinostima, Snjeguljica i patuljci prikazani su neodoljivo simpatično, a gegovi su minucozno gradirani i animirani".
Joshua Tyler je zaključio: "Neki filmovi su izvan cinizma. Pravi klasik utječe na srca i umove publike, čak i generacijama nakon svojeg nastanka. Neki klasici poput 'Čarobnjaka iz Oza' drže takvu vrijednost da postaju ukorijenjeni u umovima svakog Amerikanca u svakom koraku života. Disneyeva 'Snjeguljica i sedam patuljaka' jedan je takav film koji je zaslužio svoje mjesto u našim srcima... Disneyeva adaptacija ove bajke, uspijeva nadići kulturne i društvene barijere s iskrenom i dirljivom pričom o slomljenim srcima i ljubavi".
Remove ads
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
Remove ads