Sjeverozapadnokavkaski jezici

Sjeverozapadni kavkaski jezici (sjeverozapadnokavkaski; takođen zvani pontski, abhasko-adigejski ili čerkeski), su grupa jezika koji se govore u području Kavkaza, uglavnom u Rusiji (Adigeji, Kabardino-Balkariji, Karačajevo-Čerkeziji), Gruziji (Abhazija), i Turskoj, s manjim zajednicama raspršenim po Bliskom Istoku.

Razvoj sjeverozapadnih kavkaskih jezika

Sjeverozapadni kavkaski jezici

Osobine

Glasovi

Cijela porodica je obilježena s vrlo malim brojem fonemskih samoglasnika (dva do tri, ovisno o analizi) uz veliko bogatstvo suglasnika, koji uključuju mnoge oblike sekundarne artikulacije.

Rekonstrukcija sugerira da i bogatstvo suglasnika i siromaštvo samoglasnika mogu biti posljedica povijesnog procesa, gdje su se neke osobine samoglasnika, kao što su labijalizacija i palatalizacija premjestile na susjedne suglasnike. Na primjer, ishodišno */ko/ je moglo postati /kʷa/ a */ke/ postati /kʲa/, gubeći pritom stare samoglasnike */e/ i */o/, ali dobivajući nove suglanike /kʷ/ i /kʲ/.

Jezikoslovac John Colarusso je pretpostavio da se u nekim slučajevima radi o utjecaju starog sustava prefiksa koji su označavale gramatičke klase (npr. */w-ka/ je moglo dati /kʷa/), na temelju parova kao što su ubiški /gʲə/ naspram kabardinskom i abhaskom /gʷə/ "srce".

Gramatika

Sjeverozapadni kavkaski jezici imaju prilično jednostavne sustave imenica, uglavnom s tek par padeža. Međutim, sustav glagola je izrazito aglutinativan i tako složen, da je praktično cijela sintaktična struktura rečenice sadržana u glagolu.

Općenito je u svakoj rečenici najviše jedan finitni glagol u rečenici, a funkciju zavisnih rečenica vrše raznovrsni nefinitni glagolski oblici - brojne glagolske imenice i participi.

Čini se da se u abhaskom razvijaju ograničene ovisne rečenice, moguće pod utjecajem ruskog.

Podjela

Postoji pet različitih jezika u porodici; jedan od njih je uzumro, a ostali čine dva dijalektska kontinuuma. Podjela je sljedeća (zajedno s približnim brojem govornika):

• abhasko-abazinski jezici
  • Abazinski jezik (45 000)
  • abhaski jezik (110 000)
• čerkeski jezici
  • adigejski jezik (500 000)
  • kabardinski jezik (1 000 000)
• ubiški jezik (izumro)

Veze s drugim jezicima

Dosta faktora otežava rekonstrukciju sjeverozapadnog kavskaskog prajezika:

• većina korijena u sjeverozapadnim kavkaskim jezicima su jednosložni, a mnogi su sastavljeni od jednog jedinog suglasnika;
• glasovne promjene su često složene, a veliki broj suglasnika još višer komplicira stvar;
• prijevoj je čest i još uvijek igra ograničenu ulogu u suvremenim jezicima;
• posuđivanje između jezika u porodici je bilo često;
• homofonija je česta u suvremenim jezicima.

Zbog tih razloga, proto-sjeverozapadno-kavkaski se općenito smatra kao jedan od najtežih prajezika za rad, pa je stoga teže ustanoviti veze s drugim jezicima.

Mnogi jezikoslovci udružuju sjeverozapadne sa sjeveroistočnim kavkaskim jezicima u sjevernu kavkasku porodicu (ponekad nazvanu samo kavkaska porodica). Mnogi drugi odbacuju takve veze. Među dvjema porodicama postoje vrlo velike razlike.

Jezici su dovođeni u vezu s različitim drugim jezicima i porodicama:

• s hatskim, predloženo je grupiranje nazvano heto-ibersko;
• s indoeuropskim u tzv. pontske jezike;
• na višoj razini, predloženi su dene-kavkaski jezici, u kojem bi se sjeverozapadni kavkaski jezici doveli u vezu s brojnim azijskim jezicima, kao što su sino-tibetski jezici.

Povezani članci

• Kavkaz
• Rusija
• Čerkezi
• Sjeveroistočni kavkaski jezici
• Kartvelski jezici

Izvori

Vanjske poveznice

• Ethnologue (14th)
• Ethnologue (15th)

Ethnologue (16th)

• Tree for Northwest Caucasian  Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. listopada 2008. (Wayback Machine)
• Jezična karta Kavkaza koju je napravila CIA (eng.)
• Atlas kavkaskih jezika Jurija B. Korjakova  Arhivirana inačica izvorne stranice od 17. rujna 2007. (Wayback Machine) (eng.)
• A Comparative Dictionary of North Caucasian Languages: Preface by Sergei Starostin & Sergein Nikolayev (eng.)