Remove ads
From Wikipedia, the free encyclopedia
Kolnjaci (Rotatoria, Rotifera) su koljeno vrlo malenih životinja koje pripadaju natkoljenu oblenjaka.[1] Najveće životinje dosežu dužinu od 3 mm, s genetski utvrđenim brojem stanica (eutelija). U ovo koljeno svrstane životinje spadaju u skupinu najmanjih višestaničnih životinja (od 0,1 do najviše nepuna 3 milimetra). Pokretljivi prednji i stražnji dijelovi izlaze iz hitinskog oklopa kojim je zaštićeno valjkasto tijelo, a na glavi imaju vijenac treplji (rotatorni aparat). Treplje neprekidno trepere i tako pokreću tijelo, a stvaranjem struje vode, prinosi hranu ustima. U svijetu živi oko 2.000 dijelom vrlo različitih vrsta.
Kolnjaci su vrlo otporne životinje i mogu preživjeti u vrlo različitim sredinama. Na kopnu, žive na stablima, u vlažnoj mahovini kao i u pijesku ili između mrvica tla, no jednako tako nastanjuju i mora i slatkovodne sredine, gdje su važan izvor hrane većim životinjama. Pri tome, ne smetaju im hladnoće Antarktike odnosno Arktika, kao ni visoke temperature termalnih izvora.
Različiti rodovi kolnjaka žive ili trajno pričvršćeni na biljkama ili slobodno plutaju vodom ili u detritusu.
Izgled kolnjaka je vrlo različit, no grubo se može podijeliti na tri dijela, s tim da vrste koje žive na biljkama oblikom podsjećaju na crve a vrste u vodi izgledaju vrećasto.
Obzirom na građu tijela, kolnjaci se mogu kretati na više načina: kliziti, plivati, skupljanjem i istezanjem puzati ili se kretati uz pomoć trepetljika na roratornom organu.
U vrijeme suše, kolnjaci koriste sposobnost anabioze. Iz tijela izbace tjelesnu tekućinu i skvrče se u kuglasti oblik. U takvom obliku, nazvanom i "suhom ukočenosti", mogu preživjeti do četiri godine.
Na trupu ili stopalu mogu ostati pričvršćeni paketi ili pojedinačna jaja koja imaju istu sposobnost reagiranja na loše uvjete u okolišu kao i odrasle životinje.
Većina vrsta hrani se algama ili detritusom. Neke vrste trepetljikama i strujom vode hvataju alge ili bakterije. No, postoje i grabežljivi kolnjaci koji iz vode koja struji love vrlo male jednostanične životinje ili dijelove. Vrsta Asplanchna birghtwelli koja je velika samo oko 1 mm je također grabežljivac. U vodu izlučuje peptid. Druge vrste imaju drugačije načine lova, a neke vrste parazitiraju na drugim životinjama.
Pojedini rodovi kolnjaka imaju različite načine razmnožavanja. U povoljnim uvjetima (uglavnom u ljetnim mjesecima) razmnožavaju se nespolno (partenogeneza), a kad su uvjeti nepovoljni (uglavnom u jesen), razmnožavanje je spolno.
Očekivani životni vijek pojedinih vrsta kolnjaka je različit, no u prosjeku je to oko jednog tjedna.
Iako se kolnjaci i danas smatraju koljenom, prema filogenetskim, morfološkim i molekularnobiološkim usporedbama danas ih se više ne smatra prirodnom skupinom (monofilija) jer se još jedno koljeno, Acanthocephala, smatra sestrinskom s redom Bdelloida iz koljena kolnjaka.[2][3]
Danas se kao aktualna hipoteza prihvaćaju sljedeći srodnički odnosi unutar kolnjaka:
-- Kolnjaci (Rotatoria) |-- Seisonida '-- N.N. |-- Bdelloida i Acanthocephala '-- Monogononta
koljeno Rotifera
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.